Zekan: Arheološki lokalitet uz crkvu Svete Marije

Najraniju poznatu vijest o arheološkom materijalu uočenu na lokalitetu uz crkvu Prođenja Marijina u Gracu donosi godine 1887. don Frane Bulić u Bullettinu di archeologia e storia Dalmata.

Zekan, Mate, hrvatski arheolog (Postinje Donje kraj Muća, 21. VIII. 1948). Studij arheologije završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1974. Iste godine zaposlio se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu; 1987–92. ravnatelj. Bavi se hrvatskim srednjovjekovnim spomenicima. Obavio je mnoge reambulacije terena, arheološka istraživanja vodio u Otresu kraj Bribira, Sv. Petru u Muću Gornjem, Škabrnji kraj Zemunika, Krunidbenoj bazilici kralja Zvonimira u Solinu, u Splitu, na Vidovoj gori, Gradcu kraj Drniša.

Prigodom obilaska crkve opazio je nekoliko komada “rezbarije u kamenu iz X.-XI. vieka”. Spomenici su se nalazili uloženi u crkvi sa strane velikog oltara, na vanjskoj strani apside, nad južnim vratima crkve i u sjevernom zidu crkve. Pred crkvom se nalazio poklopac rimskog sarkofaga s akroterijima. Na jednom od njih bio je uparan natpis iz kasnijega vremena.

Godine 1891. pronašao je župnik fra Marko Čačić ulomak natpisa posvećen sv. Petru koji je 1895. godine darovao „Prvome muzeju hrvatskih spomenika“ u Kninu, dok je drugi ulomak s natpisom uzidan sa sjeverne strane crkve kao i ostale uložene u zidove obećao poslati prilikom njezina popravka. Vršeći te radove i rušenjem do temelja stare apside iz zidova je izvučeno vise spomenika. Nakon što je sedam ulomaka i cijelih ornamentiranih spomenika dovezeno u Muzej u Kninu počela je stručna znanstvena obrada i objava najprije jednog, a zatim skupno svih poznatih spomenika s toga lokaliteta. Time je šira kulturna javnost, u prvom redu hrvatski domoljubi, bila upoznata s izuzetno vrijednom spomeničkom baštinom toga lokaliteta.

Prvi arheološki istraživački zahvat na tom lokalitetu učinjen je početkom 1904. godine, nakon što je Marun saznao da je prije četrdesetak godina Ot. I. Kolar (otac fra Ivan Kolar, župnik Graca od 1850 – 1862.) pri podizanju sakristije ugradio u njezine temelje vise starinskih spomenika.

Župnik fra Bonaventura Baričević (župnik Graca od 1903 – 1916.) je pomnjivo otkopao temelje sakristije, ali osim vise jedne na drugoj složenih monolitnih nadgrobnih ploča (stećaka), drugih spomenika nije uočeno. Opažena je tek jedna uglačana i prelomljena ploča s ornamentom okrenutim dolje, a ugrađena u malu lezenu smještenu između apside i sakristije, koju je trebalo naknadno otkopati i o tome izvijestiti Maruna.

Nakon toga, osim što je još jednom raspravljano o vratnicama (dovratnici i nadvratnik) ugrađenima u sjevernom zidu crkve i ukazano na njihov ranoromanički nastanak, dugo nemamo nikakvih vijesti o nalazima predmeta spomeničke vrijednosti na tome lokalitetu. Tek je godine 1967., prilikom kopanja rake za grobnicu Tomice Toše Duran, nađen impost starohrvatske crkve. God. 1974. pri kopanju jame za grobnicu, Ivan Vidović otkrio je gornju hastu kamenoga križa kojoj je prednja strana ukrašena troprutim starohrvatskim pleterom.

Prvo sustavno arheološko istraživanje toga lokaliteta provedeno je od 11. do 26. rujna 1981. godine, sondiranjem na četiri mjesta uokolo zidova crkve i tri lokacije u arealu groblja.

Nakon Domovinskog rata i oslobađanja tog područja od srbočetničkih zlikovaca, crkva Porođenja Marijina nađena je minirana i do temelja porušena pa su prije njezina ponovnog podizanja izvršena zaštitna arheološka istraživanja (1996. i 1997. god.) kojima je otkrivena djelomično očuvana starohrvatska crkva, unutar gabarita veće crkve, i ulomci kamenoga crkvenog namještaja sa starohrvatskim pleterom koji su je resili. Uz crkvu se nalazi i prostrano srednjovjekovno groblje kojega se istraživanjem došlo do vrijedna arheološkog materijala, bitna za izučavanje kronologije srednjovjekovnog nakita kod Hrvata.

Mate Zekan (Muzej hrv. arh. spomenika – Split)