Fra Julijan Ramljak ro\u0111en je 5. studenoga 1918. u Siveri\u0107u, nedaleko od Drni\u0161a. \u0160kolovao se je u rodnom Siveri\u0107u, Drni\u0161u i u poznatoj Franjeva\u010dkoj klasi\u010dnoj gimnaziji u Sinju. U franjeva\u010dki red stupio je 28. srpnja 1937. na Visovcu. Filozofsko-teolo\u0161ki studij zavr\u0161io je na Visokoj franjeva\u010dkoj bogosloviji u Makarskoj. Za sve\u0107enika je zare\u0111en 15. kolovoza 1943. u Makarskoj, a Mladu misu prikazao je 29. kolovoza 1943. u rodnom Siveri\u0107u.<\/p>\n Od 10. velja\u010de 1944. iz samostana na oto\u010di\u0107u Visovcu pastorizira okolne \u017eupe Sv. Kate u Dubravicama i Sv. Jure u Rupama, a srijedom na Ro\u0161kom slapu slu\u017ei misu tamo\u0161njoj postrojbi Hrvatskih oru\u017eanih snaga. Tu se, kao mladi sve\u0107enik, susreo i sa svakodnevnim opasnostima koje je nametnuo vi\u0161estruki rat. Na njegovu intervenciju, u Drni\u0161u 28. listopada 1944. Nijemci su pustili pun kamion Siveri\u0107ana, osumnji\u010denih da su partizani.<\/p>\n Po\u010detak studenoga zatekao ga je u rodnom Siveri\u0107u. Tu je tih dana do\u017eivio partizanska strijeljanja zarobljenih njema\u010dkih vojnika te uhi\u0107ivanja i odvo\u0111enja novoj komunisti\u010dkoj vlasti nepodobnih Siveri\u0107ana, koji su likvidirani u jamama u Bukovici, pri \u010demu su najaktivniji bili Srbi, donedavno \u010detnici; partizansko-komunisti\u010dko strijeljanje 22 osobe no\u0107u 17.\/18. studenoga 1944. u Drni\u0161u, me\u0111u kojima je bio i drni\u0161ki \u017eupnik i dekan fra \u017darko Carev te u po\u010detku velja\u010de 1945. provo\u0111enje kroz Drni\u0161 franjevaca sa \u0160irokoga Brijega u Prominu, gdje su u, po zlu poznatoj jami Golubinki u Mratovu, s jo\u0161 drugima, likvidirani.<\/p>\n U to vrijeme \u017eivi i pastoralno djeluje, u vrlo te\u0161kim politi\u010dkim prilikama izme\u0111u Visovca i Siveri\u0107a, u Dubravicama, Rupama, Nuni\u0107u, Plastovu, Drni\u0161u.<\/p>\n Ubrzo, uprava Provincije 13. o\u017eujka 1945. imenovala ga je \u017eupnikom \u017eupe Ro\u0111enja BD Marije u Gracu i \u017eupe Sv. Ilije u Kljacima, iz koje je u studenom 1942. ubijen \u017eupnik fra Jozo Borkovi\u0107. Ne\u0161to kasnije Ramljak je imenovan \u017eupnikom \u017eupe \u010cvrljevo, pastoriziraju\u0107i vjernike od Drni\u0161a do Mu\u0107a i Le\u0107evice. Svake nedjelje i blagdana dr\u017eao je mise u Gracu i Kljacima, svake tre\u0107e nedjelje u \u010cvrljevu, Zlopolju i Ramljanima, a povremeno i drugdje. Djecu skoro iz \u010ditave Zagore kr\u0161tavao je u Kljacima. U svim \u017eupama dr\u017eao je djeci vjeronauk. Dok 20. srpnja 1945. na Sv. Iliju u Kljacima predvodi misno slavlje, slu\u0161a ga i \u0161ef Ozne u Drni\u0161u Mile Lovri\u0107, koji \u0107e na mitingu, koji je uslijedio, zazivati njegov progon.<\/p>\n Na Gospu Ru\u017earicu 1945. slu\u017eio je sv. misu u Gracu, pa u Vinovu Gornjem i potom je preko Mose\u0107a, u pratnji mladi\u0107a, jer mu se prijetilo ubojstvom, pje\u0161ice oti\u0161ao u Crivac, gdje je toga dana odr\u017eao tre\u0107e bogoslu\u017eenje.<\/p>\n Na svetkovinu Presvetoga Trojstva u Sedrami\u0107u, gdje je predvodio misno slavlje, milicionar Marinovi\u0107 poku\u0161ava ga odvesti u obli\u017enju \u0161umu, da bi ga likvidirao po direktivi Ante \u0160upe<\/strong>, tada\u0161njega \u0161efa Ozne u Drni\u0161u.<\/p>\n Kad mu to nije uspjelo, Marinovi\u0107 \u0161alje trojicu partijskih aktivista da Ramljaka na putu u Drni\u0161 do\u010dekaju i ubiju. Da se to ne bi dogodilo, vjernici prate Ramljaka sve do Drni\u0161a. U prolje\u0107e 1946., kad je postojala mogu\u0107nost da \u0107e biti napadnut i likvidiran, stanuje u Drni\u0161u, a nedjeljom i blagdanima na biciklu i pje\u0161ice odlazi na povjerene mu \u017eupe. Da bi ga za\u0161titili od napada komunisti\u010dkih aktivista, prate ga vjernici, obi\u010dno momci.<\/p>\n Osobito te\u0161ko pro\u017eivljava ubojstvo fra Pa\u0161ka Ba\u010di\u0107a 8. velja\u010de 1946. u Mirlovi\u0107 Zagori i poku\u0161aj ubojstva kamenovanjem fra Mirka Valid\u017ei\u0107a 17. velja\u010de 1946. u Promini, koji je ipak ostao \u017eiv. I njega su jedne no\u0107i (u Gracu), po partijskom zadatku, trebala ubiti petorica komunisti\u010dkih aktivista. Upozoren od jednoga od njih, skrio se na stablo, i tako izbjegao namijenjenu mu smrt. Kako sam svjedo\u010di, sa stabla je gledao kako ga ubojice tra\u017ee po ku\u0107i i u crkvi.<\/p>\n <\/p>\n Uhi\u0107enje i prvo su\u0111enje<\/strong><\/p>\n O\u010dito, u op\u0107oj borbi protiv Crkve, kad su komunisti, izme\u0111u ostaloga, na najokrutniji na\u010din i bez ikakva zakonskog procesa ubili mnoge sve\u0107enike, pa i vi\u0161e subra\u0107e fra Julijana Ramljaka, montiralo im se procese i vrlo te\u0161ko ih se ka\u017enjavalo, komunisti\u010dka vlast, kad ga ve\u0107 nije likvidirala, odlu\u010duje suditi Ramljaku i tako ga onemogu\u0107iti u pastoralnom djelovanju. Prvi dokument u vezi s tim planom je prijedlog o uhi\u0107enju i stavljanju pod istragu \u0161efa II. odsjeka Udbe za Dalmaciju u Splitu Mirka Ron\u010devi\u0107a<\/strong>, koji je uputio 15. listopada 1947. na\u010delniku Udbe za Dalmaciju.<\/p>\n U tom izvje\u0161taju o fra Julijanu Ramljaku se navodi da je pripadnik Usta\u0161kog pokreta, da je propagirao protiv NOP-a, da se i dalje kroz osobne kontakte odnosi \u00abneprijateljski\u00bb prema \u00absvemu \u0161to je narodno\u00bb, da vrlo uspje\u0161no okuplja mlade\u017e \u00abuz sebe i crkvu\u00bb s namjerom da ih odvoji od omladinske organizacije i rada u okviru NF-a\u00bb (Narodnog fronta), da zbog svoje aktivnosti i ozbiljnosti u obavljanju sve\u0107eni\u010dke du\u017enosti u narodu \u00abneprijateljski raspolo\u017eenog prema NF-u\u00bb u\u017eiva velik ugled, da je njegova \u00abbrojna familija \u2026 bila i ostala usta\u0161ki raspolo\u017eena\u00bb, da mu je brat Marko nestao u usta\u0161ama, da je podr\u017eavao i podr\u017eava one koji su se skrivali i skrivaju od komunisti\u010dke vlasti u \u0161umama.<\/p>\n Da bi jo\u0161 vi\u0161e potkrijepio svoju tvrdnju, spomenuti Ron\u010devi\u0107 za Zagoru i Petrovo polje, koje Ramljak pastorizira i ima velik utjecaj, navodi se da su za vrijeme monarhisti\u010dke Jugoslavije bili pod utjecajem Pu\u010dke stranke i HSS-a, \u00abza \u010ditavo vrijeme okupacije bio pod kontrolom neprijatelja\u00bb i da je \u00abkrvno vezan uz usta\u0161e jer su iz tog kraja usta\u0161e regrutovali gro svojih snaga sa kotara Drni\u0161\u2026 S druge strane NOP nije imao nekog naro\u010ditog utjecaja niti upori\u0161ta na ovom sektoru\u00bb te da je \u00abneophodno potrebno da se ovaj prijedlog usvoji, tim vi\u0161e \u0161to posjedujemo dovoljno materijala za njegovo krivi\u010dno gonjenje\u00bb. Budu\u0107i da nisu imali nikakvih dokaza protiv Ramljaka, tih su dana pripadnici Udbe u Drni\u0161u, u skladu s uobi\u010dajenim bolj\u0161evi\u010dkim metodama, pozivali pojedince i silili ih da svjedo\u010de protiv njega. Ta bezobzirnost uskoro \u0107e se pokazati u svoj svojoj ukupnosti.<\/p>\n Na prijedlog oblasne Udbe od 21. listopada, \u00abjavni tu\u017eilac oblasti\u00bb Petar Ron\u010devi\u0107<\/strong> je 22. listopada donio rje\u0161enje o otvaranju kaznene istrage i istra\u017enog zatvora \u00abzbog opravdane sumnje da je okrivljeni pomagao bandite odmetni\u010dke na na\u010din da je s njima podr\u017eavao veze\u00bb. Fra Julijanov odgovor bio je napisan lijepim i \u010ditnik rukopisom: \u201eGornje primljeno na znanje i protiv istog se \u017ealim\u201c.<\/p>\n Saslu\u0161avanje u oblasnoj UDB-i za Dalmaciju po\u010delo je 28. listopada i nastavljeno je sljede\u0107i dan, kad je sastavljen i zapisnik. Fra Julijana Ramljaka ispitivao je neki Baranovi\u0107, a pridru\u017eio mu se i Bo\u017eo Vran\u010di\u0107, udba\u0161 iz Drni\u0161a<\/strong>. Ispitivali su ga u vezi s imovinom fra Ivana Tomasovi\u0107a koji je u rujnu 1944. iz Miljevaca oti\u0161ao u partizane, za\u0161to je u prolje\u0107e 1946. stanovao u Drni\u0161u a ne u Gracu, je li ikad vjernicima u propovijedi govorio da ga se \u017eeli napasti i ubiti i gdje se je nalazio 17. kolovoza te godine. Na sva tri pitanja odgovorio je dosta smireno i argumentirano. Sljede\u0107i je zapisnik, dosta ne\u010ditljiv, od 19. studenoga, u zatvoru Udbe za Dalmaciju sastavio Sre\u0107ko Perak. Ramljaka se pitalo u vezi s njegovim \u017eupnikovanjem u Gracu i Kljacima i za veze s odre\u0111enim osobama \u0161to \u0107e biti predmet njegove optu\u017enice.<\/p>\n Zapisni\u010dki ga se nastavilo saslu\u0161avati i sljede\u0107i dan, 20. studenoga. Po tom zapisniku pitalo ga se u vezi s \u00abbanditima\u00bb, odnosno o onima koji su se krili od komunisti\u010dke vlasti, komu je izdavao kr\u0161tenice (koje su tobo\u017ee onima koji su se krili slu\u017eile kao iskaznice), u vezi s redovinom, odnosno prehrambenim dobrima koja su mu davali vjernici \u0161to je bila stara i duga tradicija.<\/p>\n Na kraju tog zapisnika nalazi se op\u0161irna, tobo\u017ee Ramljakova izjava o postupanju Udbinih istra\u017eitelja s njime: da je postupak s njime bio \u00abvrlo dobar i najljep\u0161i\u00bb, svi koji su ga ispitivali bili su \u00abnajpristojniji\u00bb, \u00abnisam bio prisiljavan niti je na mene vr\u0161en kakav pritisak ili iznu\u0111ivanje na nijedno pitanje koje sam odgovorio\u201d, da su u zapisnicima sve rije\u010di \u201czapisane istinito\u201d i da je postupak s njim u zatvoru \u201dbio najbolji i nemam se na ni\u0161ta i na nikoga na postupak potu\u017eiti\u201d. Me\u0111utim, po svjedo\u010denju fra Julijana Ramljaka sve je bilo druk\u010dije.<\/p>\n Njega su 18. studenoga u 8 sati iz samice izveli na saslu\u0161anje u jednu sobu, gdje ga je do\u010dekao kapetan Sre\u0107ko Peran: \u00abStao sam kraj stola i malo ga rukom dotaknuo. ‘Odbij od stola!’ \u2013 izderao se na me Peran. ‘Da se nisi naslonio, dok ne prizna\u0161 sve \u0161to mi ho\u0107emo!’ ‘To ne \u0107ete do\u017eivjeti’, odgovorio sam, ‘nemam \u0161to priznavati jer sam potpuno pravedan i samo sam vr\u0161io svoju sve\u0107eni\u010dku du\u017enost’. Za\u0161utio je. Prolaze minute i sati\u2026<\/p>\n Peran odlazi, dolazi drugi \u010duvar pravde i poretka. Jedanaest je sati; dvanaest\u2026 Odlazi i ovaj, a dolazi tre\u0107i. Neprestano sam na nogama u stavu mirno. Pro\u0111o\u0161e i druga dva sata; istra\u017eitelji se smjenjuju, a ja kao kip nastavljam stajati. Doneso\u0161e mi ru\u010dak, moram jesti stoje\u0107i. Oko 18 sati doneso\u0161e i ve\u010deru. I dalje sam na nogama. Sati sporo odmi\u010du: osam, devet, deset\u2026 pono\u0107\u2026 O\u010di se sklapaju, ali moram ostati u stavu mirno. Osvanula i srijeda. ‘Drugovi’ se mijenjaju, a ja se uko\u010dio na nogama. Oko 23 sata osje\u0107am ne\u0161to kao mrave po glavi, valjda od drijema i nespavanja, ali nemam izbora: stav mirno!<\/p>\n Pro\u0111e srijeda. I \u010detvrtak do\u0111e i pro\u0111e. Osvanu i petak. Blagdan je Gospe od Zdravlja, no kako sam ve\u0107 otupio, ne mogu sabrati misli pa ni za zdravlje moliti. Oko 10 sati po\u010dnem padati pa mi ruke na le\u0111ima u\u017eetom sveza\u0161e za ormar. Izgleda da je ormar bolje razumio slabost tijela od upornih istjeriva\u010da ‘pravde’: zaljuljao se i poklopio bi me da nije prisko\u010dio stra\u017ear koji me potom odrije\u0161io.<\/p>\n Takvim postupcima bio je izlo\u017een ukupno 123 sata. Tek kad je potpisao zapisnik s izjavom o \u201clijepom postupanju\u201d pod istragom, koju mu je podmetnuo \u0161ef Udbe iz Drni\u0161a Slavko Ku\u0161pili\u0107<\/strong>, odveden je u samicu, gdje je spavao od nedjelje do utorka.<\/p>\n Ukupni postupak u vezi s fra Julijanom Ramljakom i njegovim supatnicima i\u0161ao je po hitnom postupku. Optu\u017enica mu je uru\u010dena 28. studenoga 1947. Su\u0111enje zakazano za 5. prosinca u \u0160ibeniku, odr\u017eano je 7. prosinca u kino-dvorani u Drni\u0161u. U Drni\u0161 je, u prostorije Udbe, Ramljak doveden vlakom uve\u010der 6. prosinca 1947.<\/p>\n O tomu svjedo\u010di Ramljak \u00abOsvanula je nedjelja; lijep, vedar dan. Kroz prozor vidim Drni\u0161 pun svijeta; cijela drni\u0161ka krajina do\u0161la je na spektakl. Stra\u017ear Ivanda donio mi kavu, ali boje\u0107i se da bi to mogla biti ona \u00abkava iz sprave\u00bb, nisam je okusio pa ni nakon stra\u017earovog uvjeravanja da mi ju je poslao fra Ivan Abrus, tada \u017eupnik i dekan u Drni\u0161u. Potom me stra\u017ear, uperiv\u0161i mi pu\u0161ku u le\u0111a, otprati iz zgrade UDBE u kino-dvoranu.<\/p>\n U habitu sam; u ruci dr\u017eim krunicu i molim. Mno\u0161tvo svijeta me prati pogledom. Jedva sam u\u0161ao u dupkom punu dvoranu; mnogi nisu mogli u\u0107i pa su ostali vani, a neki su se vje\u0161ali o prozore kako bi mogli pratiti proces. Prva mjesta u dvorani zauzeli su uniformirani udba\u0161i kako bi impresionirali pa i zastra\u0161ili narod.\u00bb<\/p>\n Tada je s Ramljakom su\u0111eno jo\u0161 \u0161estorici drugih: Josi \u0160ari\u0107u, Filipu Gotovcu, Dragutinu Bo\u017ei\u0107u, Kri\u017eanu Gotovcu, Duji \u0160ari\u0107u i Bo\u017ei Skeji. Fra Julijana Ramljaka se optu\u017eivalo \u00abda je od neustanovljenoga dana pa do hap\u0161enja odr\u017eavao vezu sa oru\u017eanim banditima, primao ih u svoju ku\u0107u i pru\u017eao im pomo\u0107\u00bb, \u00abu vi\u0161e navrata nagovarao pojedince da stupe u oru\u017eanu bandu\u00bb i \u0161to je opskrbljivao \u00abbandite\u00bb kr\u0161tenicama da bi se lak\u0161e mogli kretati.<\/p>\n Pobijaju\u0107i optu\u017enicu, iako je predsjedavatelj sudskog vije\u0107a dr. Sre\u0107ko Berlenghi, ina\u010de predsjednik Okru\u017enog suda u \u0160ibeniku, bio protiv toga, Ramljak je uspio ispripovjediti kako je s njim postupano pod istragom, svi njegovi predlo\u017eeni svjedoci su odbijeni, dovedeni svjedoci nisu protiv njega ni\u0161ta ote\u017eavaju\u0107e rekli. I suoptu\u017eeni nisu ga teretili, a neki su priznali da su mu\u010deni, da bi protiv njega la\u017eno svjedo\u010dili.<\/p>\n Ramljakov branitelj dr. Ante Mili\u0107 \u0160trkalj tra\u017eio je da se Ramljak pusti na slobodu. A k tomu i nazo\u010dni narod je prosvjedovao, ta\u017ee\u0107i pu\u0161tanje na slobodu. Dok je narod prosvjedovao, sudsko se je vije\u0107e vi\u0161e puta povla\u010dilo na vije\u0107anje.<\/p>\n Kad su fra Julijana Ramljaka odvodili u prostorije Udbe, pred zgradom gdje je bilo su\u0111enje, nekoliko stotina mladi\u0107a i djevojaka uzvikivalo je: \u00abDolje banditski sud! Mi smo narod! Na slobodu! Fra Julijan je pravedan!\u00bb U prostorijama Udbe \u0161ef Slavko Ku\u0161pili\u0107 ponudio je Ramljaku da potpi\u0161e izjavu da se s njim dobro postupalo pa da odmah mo\u017ee i\u0107i na slobodu, da mo\u017ee odmah i\u0107i spavati u samostan a da za dva mjeseca da izjavu za \u00abBorbu\u00bb kako se s njim dobro postupalo te nudio mu mjesto profesora u Splitu, ako napusti franjeva\u010dki red. Naravno, da mu je sve to bilo uzaludno.<\/p>\n U zoru je odveden u zatvor u \u0160ibeniku, u komu je proboravio u skupnoj sobi i u samici ne\u0161to vi\u0161e od pedeset dana. Zanimljivo je da je i Vrhovni sud NR Hrvatske taj slu\u010daj rje\u0161avao vrlo hitno, trinaest dana kasnije \u2013 20. prosinca 1947. Iako je Ramljak pod istragom, na su\u0111enju i u \u017ealbi negirao sve optu\u017ebe, a \u010detvorica suoptu\u017eenih: Joso \u0160ari\u0107, Filip Gotovac, Dragutin Bo\u017ei\u0107 i Kri\u017ean Gotovac u \u017ealbi, kao i na su\u0111enju, obrazlagali da su im priznanja pod istragom iznu\u0111ena mu\u010denjem i prijetnjom, njihove su \u017ealbe rije\u0161ene negativno i potvr\u0111ene su kazne izre\u010dene trinaest dana ranije.<\/p>\n Budu\u0107i da je osuda izre\u010dena 7. prosinca 1947. postala pravomo\u0107na, Ramljak je iz \u0160ibenika 24. sije\u010dnja 1948. odveden u Zagreb, a sutradan je ve\u0107 bio u kaznionici u Staroj Gradi\u0161ki. Nakon karantene u vrlo te\u0161kim uvjetima \u2013 \u201c Le\u017eali smo na podu bez i\u010dega; \u2018kibla\u2019 se nalazila na sred sobe, neogra\u0111ena. Pro\u017eimao me osje\u0107aj stida i poni\u017eenja, ali potreba ne podnosi nikakav obzir. Vode za umivanje nismo imali ni jedan dan. Hrana nikakva. Kruha tek 15 dkg dnevno.\u201d \u2013 daju mu mati\u010dni broj 4755 i smje\u0161tavaju ga u I. odjel kaznionice, Kulu, \u0107elija br. 19, u kojoj su bili sami sve\u0107enici me\u0111u kojima je bilo i vi\u0161e njegovih kolega.<\/p>\n <\/p>\n Drugo su\u0111enje<\/strong><\/p>\n Trideset tri dana nakon \u0161to je iz \u0160ibenika doveden u Staru Gradi\u0161ku, Ramljaka 28. velja\u010de 1948. vode u Split, gdje mu ve\u0107 1. o\u017eujka u \u0107eliji bezuspje\u0161no namje\u0161taju jednoga provokatora. Iz Splita je 5. o\u017eujka 1948. premje\u0161ten u zatvor u \u0160ibeniku, gdje ga udba\u0161i dolaze gledati, provocirati i izrugivati.<\/p>\n U opunomo\u0107stvu UDB-e za grad i kotar \u0160ibenik, 10. o\u017eujka 1948. saslu\u0161avao ga je Ante \u0160upe, g. 1946. i u po\u010detku g. 1947. \u0161ef Udbe u Drni\u0161u. Nakon uobi\u010dajenog uzimanja generalija, Ramljaka se ispitivalo kada i gdje se je sastao s \u201cbanditom\u201d Mirkom Goretom, u vezi s napadom na kamion rudnika Siveri\u0107, 14. prosinca 1946., koji je prevozio novac za isplatu pla\u0107a radnicima, u vezi s napadom na barutno skladi\u0161te rudnika Siveri\u0107 13. sije\u010dnja 1947., plja\u010dkom zadruga u Kljacima i Siveri\u0107u, paljenjem vatri po brdima od Promine do Drni\u0161a uo\u010di progla\u0161enja NDH-a 9. travnja 1947., u vezi s formiranjem kri\u017earske organizacije u Siveri\u0107u i upu\u0107ivanjem \u010dlanova te organizacije u \u0161umu, tiskanja \u201cprotunarodnih letaka\u201d i u vezi s bacanjem bombe uo\u010di pravoslavne Velike Gospe, 27. kolovoza 1947. u Drni\u0161u, me\u0111u okupljene Srbe, u Budi\u0161inu dvori\u0161tu. Iako se sumnjalo da su to napravili me\u0111usobno posva\u0111eni Srbi od Vrlike, pa i \u201ckri\u017eari\u201d s podru\u010dja \u0161ibenskog kotara koje su, tobo\u017ee, prevezli visova\u010dki la\u0111ari na drni\u0161ku stranu, zbog \u010dega je tih dana su\u0111eno visova\u010dkom gvardijanu fra \u0106irilu Vrcanu, taj doga\u0111aj pripisivalo se i Ramljaku.<\/p>\n \u201cPonovo me odvedo\u0161e u \u0160ibenik, u zatvor \u2013 svjedo\u010di Ramljak \u2013 kao i prije, svake ve\u010deri \u010dujem pla\u010d, viku, lupanje; zatvor se ori od jauka iz samica\u2026\u201d Tu je 11. srpnja dobio optu\u017enicu, tri dana prije rasprave. Uglavnom, Ramljaka i jo\u0161 devetoricu suoptu\u017eenih teretilo se da su osnovali \u201custa\u0161ko-kri\u017earsku organizaciju\u201d s ciljem ru\u0161enja Federativne Narodne Republike Jugoslavije.<\/p>\n Nova sudska rasprava odr\u017eana je 14. i 15. srpnja 1948. pod predsjedavanjem predsjednika Okru\u017enog suda u \u0160ibeniku dr. Sre\u0107ka Berlenghija. Iako su svi suokrivljeni na sudu negirali krivnju, a trojica od njih \u2013 fra Julijan Ramljak, fra Ivan Abrus i Mile \u017divkovi\u0107 ni pod istragom nisu priznali djela za koja ih se sumnji\u010dilo, a ostali su na sudu obrazlo\u017eili da su priznanja u istrazi dali pod mu\u010denjem, sud je, kao \u201cizrazitim narodnim neprijateljima\u201d, izrekao te\u0161ke zatvorske kazne, sedmorici optu\u017eenih od 10 do 18 godina, a trojici do pet godina.<\/p>\n Fra Julijanu Ramljaku, iako je argumentirano pobio sve navode optu\u017enice, kazna je izre\u010dena, \u201cna osnovu \u010dl. 4 stav. 1. Zakona o krivi\u010dnim djelima protiv naroda i dr\u017eave na \u201e18 (osamnaest) godina li\u0161enja slobode s prisilnim radom i 5 (pet) godina gubitka svih gra\u0111anskih prava\u201d u koju mu je ura\u010dunata i kazna izre\u010dena u Drni\u0161u i potvr\u0111ena na Vrhovnom sudu u Zagrebu, u prosincu 1947.<\/p>\n Prostor ne omogu\u0107ava ve\u0107u ra\u0161\u010dlambu toga sudskog procesa. O kakvoj se apsurdnosti radi, dovoljno je podsjetiti da je optu\u017ebu zastupao isti \u010dovjek koji je vodio i istragu, Slavko Ku\u0161pili\u0107, te da je na istom mjestu, pred istim sudom i pod predsjedanjem istoga suca \u0161est mjeseci ranije, 6. sije\u010dnja, zbog bacanja bombe 27. kolovoza 1947. me\u0111u Srbe u Drni\u0161u, ve\u0107 su\u0111eno jednoj skupini.<\/p>\n \u00a0<\/strong><\/p>\n Ponovo u Staroj Gradi\u0161ki<\/strong><\/p>\n Oko polovice listopada 1948. Ramljak je opet odveden u Staru Gradi\u0161ku i nakon uobi\u010dajene karantene smje\u0161ten je u \u201eKulu\u201c u \u0107eliju br. 9. u kojoj su tako\u0111er osu\u0111enici sve\u0107enici. Nemogu\u0107e je prikazati sve \u0161to su Ramljak i njegovi supatnici pro\u017eivljavali u starogradi\u0161koj kaznionici, u kakvim su uvjetima \u017eivjeli i kako se prema njima odnosilo. Uglavnom, politi\u010dki osu\u0111enici nigdje u komunisti\u010dkim zatvorima nisu imali nikakvu za\u0161titu.<\/p>\n U Staroj Gradi\u0161ki uprava je nastojala, posebno dugogodi\u0161nji \u0161ef Udbe i zamjenik upravitelja kaznionice Nikola Cime\u0161a, u svakoj prigodi politi\u010dkim osu\u0111enicima ogor\u010dati njihov polo\u017eaj i uni\u0161titi njihovo dostojanstvo slu\u017ee\u0107i se pri tome \u201czakonskim propisima\u201d i vi\u0161estrukim kriminalcima, obi\u010dno povratnicima, koji su politi\u010dkim osu\u0111enicima podmetali la\u017ei zbog kojih su ka\u017enjavani samicama \u2013 izolacijama, okovima i drugim kaznama, pa neki i likvidirani. Stalno ih preseljavaju iz \u0107elije u \u0107eliju, iz I. odjela (Kule) na II. odjel (Vojarnu). Hrana, zdravstvena za\u0161tita, odje\u0107a, higijena, boravi\u0161ne i radne prostorije, bile su u lo\u0161em stanju, bilo da se radilo po sun\u010danoj \u017eezi, ki\u0161i i po najve\u0107oj hladno\u0107i.<\/p>\n Sve to do\u017eivljava i Ramljak. Me\u0111u prvim poslovima ta\u010dkama prevozi zemlju iz predjela Albanije za ure\u0111ivanje okoli\u0161a novih zgrada za slu\u017ebenike kaznionice, prevozi drva iz Broda na Savi, nosi u stroju kible s izmetom u Savu, u travnju 1949. opet prevozi zemlju u ta\u010dkama, u lipnju svako jutro u pratnji naoru\u017eanih stra\u017eara idu pje\u0161ice 7-8 kilometara okopavati kukuruz na pustari Vojnovi\u0107, izme\u0111u Gre\u0111ana i Oku\u010dana, i uve\u010der natrag. Nakon zavr\u0161etka okopavanja kukuruza radi na tamo\u0161njoj ciglani, okopava krumpire, tuca kamen za put i vu\u010de te\u0161ki kameni valjak za ravnanje.<\/p>\n Da se ne bi slavilo Bo\u017ei\u0107, uo\u010di Badnjaka 1950. Ramljaka i sve\u0107enika Josipa \u0160imeckog odvode u samicu u kojoj je ostao do 26. prosinca. Potom, dok je hladno, tucaju kamen i opeke od sru\u0161ene \u017eupske crkve u Staroj Gradi\u0161ki, a onda opet prevoze zemlju u ta\u010dkama. Vi\u0161e je puta bio na raportu kod upravitelja zatvora zbog la\u017enih optu\u017ebi. U Udbinu dosjeu navodi se da je devet puta disciplinski ka\u017enjavan samicama, zabranom primanja paketa s hranom, \u0161to je zatvorenicima pomagalo da se pre\u017eivi.<\/p>\n Ramljaka je jedan zatvorenik g. 1951. la\u017eno optu\u017eio da ga je nagovarao da ne potpi\u0161e peticiju za izru\u010divanje Paveli\u0107a i Artukovi\u0107a Jugoslaviji, zbog \u010dega je bio ka\u017enjen samicom 14 dana. Zbog molitvenika koji su na\u0161li u njega, o Uskrsu g. 1952. ka\u017enjen je s 14 dana samice, pa opet 14 dana samice. Radi u ko\u0161ara\u010diji. Sve\u0107enike sile na potpisivanja pristupa u Udru\u017eenje sve\u0107enika, a one koji su se tomu suprotstavili 1. rujna 1953. mije\u0161aju s kriminalcima, tako da je svaki takav sve\u0107enik dobio po jednog kriminalca.<\/p>\n Ramljakov \u017eivot i dalje je uobi\u010dajen: na raportima je, u samicama, prevozi zemlju ili opeke, radi na pilani s balvanima, u tapetariji. G. 1955. radi u krojnoj stolariji. Od g. 1956. do po\u010detka travnja 1957. radio je u postolariji. Potom radi u bravariji, na cisternama za gorivo. Tu je ostao do izlaska iz zatvora g. 1962.<\/p>\n Puno je podataka o \u017eivotu fra Julijana Ramljaka u starogradi\u0161koj kaznionici, a koji svjedo\u010de o njegovu zna\u010daju. Prema tim podacima treba biti i oprezan, jer su zatvorski slu\u017ebenici uvijek nastojali politi\u010dkom osu\u0111eniku dati negativan pe\u010dat.<\/p>\n Tako ve\u0107 spomenuti i po zlu poznati udba\u0161 Nikola Cime\u0161a 8. studenoga 1955. u jednom izvje\u0161taju za Ramljaka navodi: \u201cRadio je na vi\u0161e radnih mjesta, ali nigdje nije htio raditi radi \u010dega je i disciplinski ka\u017enjavan\u2026Sada radi u postolariji na zabijanju \u0111onova i prema pri\u010danju poslovo\u0111e radi marljivo i uredno\u2026 Vladanja je jako slabog i disciplinski ka\u017enjavan je osam puta sa te\u017eim kaznama, jer su i prekr\u0161aji bili te\u017ee naravi. Naravi \u017eive i duha nemirna… Zagri\u017een do krajnjih granica kao nacionalista i \u0161ovinista\u2026 Idealni je usta\u0161a\u2026 Koristi svaku priliku da bi se pribli\u017eio osu\u0111eniku i s njim progovorio. Bio uvjeren da je nakon Rezolucije Kominforma do\u0161ao kraj FNRJ. U dva navrata spremao se bje\u017eati iz kaznionice\u2026<\/p>\n Da se je vagalo ono hrane \u0161to ju je Ramljak skupio od kolega i predao ostalim osu\u0111enicima, a naro\u010dito onima koji su bili ka\u017enjavani disciplinski sa strane upravnika doma radi neprijateljskog djelovanja u domu, sigurno bi bilo vi\u0161e od jednog vagona, a cigareta preko dvjesto hiljada komada. Ono \u0161to bi dobio sam u paketu nikada kako je ovdje nije sam pojeo niti deseti dio paketa. Valja konstatovati da je upravo ovo materijalno pomaganje u mnogom doprinijelo ili bolje re\u010deno kod mnogih osu\u0111enika bilo glavno \u0161to je vezalo ove osu\u0111enike uz prousta\u0161ku propagandu koju su pokretali popovi u ovom domu.<\/p>\n Ramljaka, da se sutra pusti na slobodu (pomiluje) vi\u0161e je nego sigurno da bi za par mjeseci opet sjedio na optu\u017eeni\u010dkoj klupi (u koliko ne bi pobjegao preko, jer mu je namjera) zbog neprijateljskog djelovanja.\u201d<\/p>\n I Ramljak je u starogradi\u0161koj kaznionici posebno bio izlo\u017een provokacijama, dou\u0161ni\u0161tvu i podmetanjima kriminalaca, koje je zatvorska uprava podr\u017eavala i nagra\u0111ivala. U njegovu dosjeu susre\u0107u se imena prvenstveno kriminalaca, koji su kao vi\u0161estruki povratnici desetlje\u0107ima u starogradi\u0161koj kaznionici politi\u010dkim osu\u0111enicima dodatno zagor\u010davali \u017eivot. Kakvim je sve podvalama Ramljak bio izlagan, nemogu\u0107e je u ovom tekstu prikazivati.<\/p>\n U travnju 1957. saslu\u0161avan je u vezi s politi\u010dkim razgovorima koje je vodio s prijateljem, zatvorenikom i sve\u0107enikom Irenkom Galom i \u0161to je razgovarao sa zatvorenikom, isusovcem Mijom \u0160kvorcom o Dragi Pelikanu, poznatom vi\u0161estrukom kriminalcu i jednom od najbezkrupuloznijih provokatora i podmeta\u010da u Staroj Gradi\u0161ki.<\/p>\n U nepotpisanom izvje\u0161taju od 10. o\u017eujka 1958. vidi se da je Ramljak tih dana razgovarao s nekim iz DSUP-a NRH. Tvrdio je da je nedu\u017ean u zatvoru izdr\u017eao deset godina, da mu je to priredio udba\u0161 Slavko Ku\u0161pili\u0107, u razgovoru \u201cpokazivao se raspolo\u017een, psihi\u010dki svje\u017e, do\u010dim fizi\u010dki donekle iznuren\u201d, tu\u017eio se na saslu\u0161anja u koja je bio uklju\u010den u vezi sa sve\u0107enicima Galom, Morgeti\u0107em (vjerojatno se odnosi na brata-laika fra Mamerta Margeti\u0107a) i drugima te da je \u0161est mjeseci proveo u samici potpuno nedu\u017ean, ali \u201cda mu je ipak to bilo najljep\u0161e vrijeme provedeno u KPD-u, jer da se mogao moliti bogu i \u010ditati\u201d, \u017ealio se na provokatora Pelikana. Na kraju izvatka za Ramljaka se navodi: \u201cda je superioran, subjektivan, tvrdoglav, te da je uvjeren da uvijek ima pravo, da su mu sudovi to\u010dni itd.\u201d<\/p>\n Kazna fra Julijana Ramljaka je u po\u010detku 1960. godine, u skladu s onda\u0161njim novim kaznenim zakonom, od osamnaest godina pretvorena u kaznu strogog zatvora u trajanju od 15 godina. Dvije godine kasnije, Komisija za primjenu Zakona o amnestiji od 14. o\u017eujka 1962., 29. o\u017eujka donijela je rje\u0161enje i o Ramljakovu pomilovanju. Iz zatvora je pu\u0161ten 6. travnja 1962., zna\u010di 6 mjeseci i 13 dana prije izdr\u017eanja ukupne petnaestogodi\u0161nje kazne.<\/p>\n Po izlasku iz zatvora, od svibnja 1962. do 31. srpnja 1976., opslu\u017eivao je \u017eupu Sv. Ilije u Studencima u Imotskoj krajini, a od 1. kolovoza 1976. do 31. kolovoza 1991. opslu\u017eivao je \u017eupu Uznesenja Marijina u Stankovcima. Nakon toga, 16. rujna 1991. postavljen je za \u017eupskog vikara u \u017eupi Sv. Mihovila u Promini koju je morao, sa \u017eupljanima, uskoro napustiti pred najezdom srpske agresije i povu\u0107i se u Zagoru, u \u017eupu Sv. Jure u Perkovi\u0107u.<\/p>\n U ljeto 1994. premje\u0161ten je u samostan na Visovcu, a nakon vojno-redarstvene operacije \u00abOluje\u00bb u po\u010detku kolovoza 1995., do\u0161ao je u Drni\u0161, gdje je djelovao kao ispovjednik. Zbog bolesti premje\u0161ten je 6. listopada 2005. u samostan Gospe Karmelske u Omi\u0161u. Umro je 16. prosinca 2005. u Klini\u010dkom bolni\u010dkom centru Firule u Splitu. Pokopan je 19. prosinca na u samostanskom groblju na Visovcu, ispra\u0107en od mnogih i iskazivanjem velika po\u0161tovanja.<\/p>\n <\/p>\n I dalje pod nadzorom Udbe<\/strong><\/p>\n I nakon izlaska iz zatvora g. 1962. Udba nije prestala pratiti djelovanje fra Julijana Ramljaka. Iz dostupne dokumentacije vidljivo je da je sve do lipnja 1990. bio pod stalnom pratnjom jugoslavensko-komunisti\u010dke tajne policije. Tako se u jednom izvje\u0161taju Odjela za unutra\u0161nje poslove Narodnog odbora kotara \u0160ibenik, upu\u0107enog 14. svibnja 1962. Odjelu za unutra\u0161nje poslove NO kotara Makarska, za Ramljaka navodi da se je 7. travnja \u201cprijavio ovom Odjelu\u201d, da se je jedno kra\u0107e vrijeme zadr\u017eao u rodnom Siveri\u0107u i da je \u201coti\u0161ao u Imotski i tamo primio jednu \u017eupu\u00bb.<\/p>\n Podatkom: \u201cDok se je nalazio u Siveri\u0107u pri\u010dao je kod pojedinih ljudi svoga mjesta da je dok se je nalazio u zatvoru bio mu\u010den i da su mu bili \u010dupani nokti i sli\u010dno.\u201d, zavr\u0161ava taj izvje\u0161taj. Iako se za njega u jednom izvje\u0161taju, svakako iz prve polovine g. 1964., iz Splita navodi: \u201cDanas je svoj stav u javnom smislu povukao. Prepredenim i znala\u010dkim radom i dalje indirektno neprijateljski istupa. Naro\u010dito u prikupljanju omladine. U\u017eiva jako velik ugled u selu kao \u017eupnik\u201d, iste godine je protiv njega vo\u0111en istra\u017eni postupak. Zbog toga \u0161to je na svetkovinu Sv. Jakova 25. srpnja 1964. u Cisti Velikoj predvode\u0107i misno slavlje, navodno, u propovijedi spominjao neprijatelje Crkve i hrvatskoga naroda te govorio o svojim patnjama u zatvoru, saslu\u0161avan je 8. rujna 1964. u Upravi za unutra\u0161nje poslove Split. Na tom saslu\u0161anju Ramljak je odlu\u010dno negirao da je izgovorio \u0161to mu se pripisuje, tvrde\u0107i da je propovijedao o Sv. Jakovu kao propovjedniku i mu\u010deniku, o njegovoj majci, problemu poba\u010daja djece i sli\u010dno.<\/p>\n Vi\u0161e je informacija o Ramljakovu boravku g. 1970. \u2013 1973. u Njema\u010dkoj i s kim se je sve susretao. I slijede\u0107ih godina ni\u017eu se izvje\u0161taji o njegovim vezama s pojedincima u inozemstvu i u domovini. Izme\u0111u ostaloga, govori se o vezama s biv\u0161im politi\u010dkim zatvorenicima i drugima: dr. Zvonimirom Markovi\u0107em, dr. Brunom Tandarom, Velimirom Terzi\u0107em, dr. Vladom Petri\u010devi\u0107em, dr. Markom Veselicom, Vladom Gotovcem, o Ramljakovu sudjelovanju u obilje\u017eavanju 500. obljetnice kardinala Jurja Uti\u0161inovi\u0107a 20. \u2013 23. svibnja 1982. na Miljevcima, \u0161to je od strane Dr\u017eavne sigurnosti posebno pra\u0107eno zvu\u010dnom akcijom \u201cNov\u010dica\u201d i TKTR. SDS \u201cDa se otkriju njegovi istomi\u0161ljenici i zadokumentira njegova neprijateljska aktivnost\u201d,<\/p>\n SDS Centar Split u studenom 1982. zapo\u010dela je obradu fra Julijana Ramljaka, tada \u017eupnika u Stankovcima. U informaciji SDS Zadar od 19. svibnja 1985. o \u201cunutra\u0161njem neprijatelju \u2013 katoli\u010dkom kleru\u201d za Ramljaka se navodi: \u201cMe\u0111u vjernicima ima velik ugled i izuzetno je cijenjen, najvi\u0161e zbog na\u010dina \u017eivota. \u017divi izuzetno skromno, spreman je na sva mogu\u0107a odricanja kada je on u pitanju, a kada se radi o drugima vrlo rado poma\u017ee \u2013 materijalno i savjetima.\u201d<\/p>\n Dalje se navodi da je te godine dva puta boravio u SR Njema\u010dkoj, Belgiji i Holandiji, ali mjere pretrage na granici nisu urodile rezultatom. Itd. Deregistracija za Ramljaka, zbog starosti, naru\u0161ena zdravlja i \u0161to \u201cne pokazuje vi\u0161e onu prija\u0161nju aktivnost\u201d zatra\u017eena je 2. travnja 1990. u SDS Zadar, a 29. lipnja 1990 taj je prijedlog prihva\u0107en u Centru SDS Split. Svakako, politi\u010dke promjene i demokratizacija Hrvatske najvi\u0161e su pridonijele obustavi te obrade.<\/p>\n <\/p>\n \u017drtva s posebnim pe\u010datom<\/strong><\/p>\n O fra Julijanu Ramljaku mo\u017ee se daleko puno toga vi\u0161e re\u0107i i napisati nego nam ovaj prostor omogu\u0107uje. Spomenuti podaci dovoljno govore o njegovu zna\u010daju kao \u010dovjeku i sve\u0107eniku, o njegovoj odlu\u010dnosti i ustrajnosti u obrani vjere, Crkve i hrvatskoga naroda, o njegovu odnosu prema \u010dovjeku bez obzira kojem narodu, vjeri i stale\u017eu pripada, te spremnosti na \u017ertvu u obrani svojih na\u010dela po cijenu \u017eivota.<\/p>\n Njegov je pastoralni rad prvenstveno bio usmjeren na duhovnu izgradnju vjernika i \u010dovjeka. Izme\u0111u ostaloga, to se posebno ogleda u radu s djecom i mladima op\u0107enito, sa sve\u0107eni\u010dkim kandidatima, u sudjelovanjima u vjeronau\u010dnim natjecanjima i ministrantskim susretima, vo\u0111enju pu\u010dkih misija diljem splitske, \u0161ibenske i zadarske biskupije, te duhovni vje\u017ebi.<\/p>\n Dosta se anga\u017eirao i u obnovi i izgradnji crkvenih objekata. U Domovinskom ratu posebnu okrjepu pru\u017eao je hrvatskim braniteljima. Ramljak je ukupnim svojim bi\u0107em kroz \u017eivot, bez obzira na uvjete, prolazio uspravno i nije se dao lomiti nasilnicima, svjedo\u010de\u0107i svoju vjeru, svoje sve\u0107eni\u0161tvo i redovni\u0161tvo, svoje \u010dovjekoljublje i domoljublje.<\/p>\n Svakako, fra Julijan Ramljak spada me\u0111u one hrvatske \u017ertve, koje su u hrvatskim zatvoreni\u010dkim patnjama, ostavile poseban pe\u010dat.<\/p>\n Autor: An\u0111elko Mijatovi\u0107 (https:\/\/shp.ueuo.com\/Ramljak.html)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Smrt fra Julijana Ramljaka (16. prosinca 2005.), poznatog franjevca Franjeva\u010dke provincije Presvetog Otkupitelja, sa sjedi\u0161tem u Splitu, skoro petnaestogodi\u0161njega zatvorenika i vi\u0161e desetlje\u0107a progonjenika u jugoslavenskom komunisti\u010dkom sustavu, u 88. godini \u017eivota, prigoda je da se ne\u0161to napi\u0161e o njemu. U tu svrhu poku\u0161ao sam do\u0107i do njegovih dosijea u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, koje su sastavljali UDB-a\/ Dr\u017eavna sigurnost i uprava kaznionice u Staroj Gradi\u0161ki. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":353,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svjedoci-vjere"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=360"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":364,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/360\/revisions\/364"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_14-54-14.jpg\" "\\"Fra")
Podrijetlo, \u0161kolovanje i \u017eupnikovanje<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_14-54-20.jpg\" "\\"Fra")
Na svetkovinu Sv. Ilije u Kljacima, 20. srpnja 1946., neki komunisti\u010dki aktivisti iz Ogoroja i Mu\u0107a namjeravaju ga u vrijeme procesije ubiti bombama, narod ih otkriva i od lin\u010da ih spa\u0161ava milicija. Milicija je Ramljaka otpratila u \u017eupsku ku\u0107u u Gradac, a uhi\u0107ene sprovela u Drni\u0161, gdje su odmah pu\u0161teni. Komunisti\u010dka vlast ga stalno prati. Prikriveni pripadnici Jugoslavenske armije vi\u0161e od mjesec dana no\u0107u opsjedaju \u017eupsku ku\u0107u, vjerojatno \u010dekaju\u0107i nekoga od onih koji su se tada krili od komunisti\u010dke vlasti. Upu\u0107uju mu i provokatore.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_14-54-23-768x1024.jpg\" "\\"Fra")
U takvim prilikama Ramljak je uhi\u0107en u ve\u010dernjim satima 19. listopada 1947. u \u017eupskoj ku\u0107i u Gracu i odveden na saslu\u0161anje u Udbu u Drni\u0161u. Iste su ga ve\u010deri vlakom sproveli u Split, a 21. \u2013 22. listopada su ga fotografirali i uzimali mu otiske i generalije.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_14-54-25-1024x686.jpg\" "\\"Fra")
U 12 sati dolazi smjena udba\u0161a. Novoprido\u0161li, po imenu Zrinko Mili\u010di\u0107, vidjev\u0161i me svega shrvana, re\u010de da sjednem. Po\u010deo sam se spu\u0161tati na sjedalicu kad u taj \u010das na vrata banu Sre\u0107ko Peran. Grubo je nasrnuo na Mili\u010di\u0107a koji me nemo\u0107no pogleda. ‘Nisam sjedio’, rekao sam Peranu, ali Zrinka vi\u0161e nisam vidio.\u00bb Tu ve\u010der, iza 18 sati ne\u010dim ga zalijevaju i omamljuju tako da nije bio svjestan svoga pona\u0161anja, maltretiraju ga, ponizuju, prijete mu likvidacijom, halucinira.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_15-10-12.jpg\" "\\"Stara")
Kad je kona\u010dno iza 22 sata predsjednik sudskog vije\u0107a pro\u010ditao da se osu\u0111uje: \u00abOptu\u017eeni Ramljak fra Julijan na 8 (osam) godina li\u0161enja slobode s prisilnim radom i na gubitak politi\u010dkih i pojedinih gra\u0111anskih prava u trajanju od 5 godina\u00bb (petorica suoptu\u017eenih osu\u0111eni su na po 6 godina zatvora i jedan na 4 godine zatvora itd.), narod je \u017eestoko prosvjedovao; neke je u dvorani milicija uhi\u0107ivala i odvodila.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_15-10-15-1024x678.jpg\" "\\"Fotografiranje")
Svaku vezu sa svim tim pitanjima Ramljak je odlu\u010dno negirao. To je odlu\u010dno negirao i kad je u vezi s tim sumnji\u010denjima suo\u010den s Matom Ramljakom i Markom Odakom iz Siveri\u0107a. Oko 15. lipnja 1948. odvode ga opet u Split i stavljaju u samicu pod zemljom \u201cu kojoj stalno gori svjetlo, a voda se\u017ee do gle\u017enja\u201d. Tu ga dr\u017ee dvadeset dana.<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_14-54-28-e1758805515494.jpg\" "\\"Fra")
<\/strong><\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-25_14-54-17.jpg\" "\\"Fra")
<\/p>\n