{"id":33,"date":"2025-09-17T17:57:41","date_gmt":"2025-09-17T16:57:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=33"},"modified":"2025-09-22T10:07:11","modified_gmt":"2025-09-22T09:07:11","slug":"zupa-kljaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=33","title":{"rendered":"\u017dupa Kljaci"},"content":{"rendered":"\r\n

\u017dupa sv. Ilije prostire se jugoisto\u010dno od Graca, od Mose\u0107a do Svilaje.<\/strong><\/em>

<\/p>\r\n

\""Bogoljubni

“Bogoljubni puk u\u010dini nastojanjem o. A. Mlinara \u017eupnika g.g. 1871”<\/strong><\/p><\/div>\r\n

\u017dupa se sastoji od \u010detiri naselja: Kljaka, Umljanovi\u0107a, \u010cavoglava i Mirlovi\u0107 polja. Doba narodnih vladara \u2013 prve samosta\u00a0 lne Hrvatske Dr\u017eave, vrijeme razvoja i ja\u010danja jezika, vjere, kulture, arhitekture jednom rije\u010dju svekolikog nacionalnog identiteta ostavilo je bogatog traga i u ovoj \u017eupi.\u00a0<\/p>\r\n

Zajedni\u0161tvo naroda i vladara omogu\u0107ilo je utemeljenje i razvoj iskazanih vrednota, \u0161to se posebno o\u010ditovalo u sakralnoj arhitekturi. Ovaj prostor to upravo potvr\u0111uje, jer su nedaleko dana\u0161nje \u017dupne crkve sv. Ilije u Kljacima prona\u0111eni ulomci oltarne pregrade starohrvatske Crkve iz IX. do X. stolje\u0107a, a koji se \u010duvaju u Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n

\u00a0\"\"\u017dupna crkva sv. Ilije u dana\u0161njem obliku izgra\u0111ena je 1871. godine, a samostalna \u017eupa je postala jo\u0161 1832. godine.
Naime, u XVIII. stolje\u0107u selo Kljaci je bilo pod Drni\u0161om, a kad je postala posebna kapelanija, s njom je do 1797. godine upravljao \u017eupnik Graca. Godine 1832. \u017eupa se potpuno osamostalila, a poslu\u017eivali su je franjevci iz Visovca. \u017dupne matice su se sa\u010duvale od godine 1710. na Visovcu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u017dupna crkva sv. Ilije postojala je od davnine, ali je nova sagra\u0111ena godine 1832. Na pro\u010delju ima uz vrata dva mala prozora a iznad ru\u017eu. Zvonik je na preslicu. Godine 1971. crkva je popravljena. U novije vrijeme, od godine 1963. do 1978. djelomi\u010dno je obnovljena. U 1998 i 1999. postavljen je novi krov na crkvi. Iznad prezbiterija je postavljena kosa betonska plo\u010da, nova drvenarija i cigla. La\u0111a crkve prekrivena je novom drvenarijom i ciglom. Godine 1997. obnovljen je te\u0161ko o\u0161te\u0107eni zvonik. Zvona su elektrificirana. Sva instalacija struje obnovljena godine 1999. Unutra\u0161njost crkve o\u0161te\u0107ena granatiranjem tako\u0111er je 1999. obnovljena. Veliki oltar godine 1904. napravio je klesar Zeffirino Grassi iz Splita. Osim toga, u crkvi su dva oltara sv. Ilije i Gospe od Karmela.
Oko crkve je groblje.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\"\"

Dijelovi oltarne ograde, i to \u010detiri pluteja, dva pilastra i tri ulomka oltarne grede crkve iz IX ili X. st. prona\u0111eni na podru\u010dju dana\u0161nje crkve Sv. Ilije u Kljacima. Ulomci se \u010duvaju u Muzeju HAS u Splitu<\/strong><\/em><\/p><\/div>\r\n

Stara \u017eupna ku\u0107a podignuta je po\u010detkom XIX. stolje\u0107a, a godine 1824. dobila je i gornji kat. Kako je ku\u0107a potpuno propala, provincija je godine 1977. sagradila novu ku\u0107u blizu stare. U njoj je vjeronau\u010dna dvorana. Za vrijeme Domovinskog rata \u017eupa je bila dijelom pod okupacijom. Mnogi objekti su te\u0161ko o\u0161te\u0107eni ili uni\u0161teni. \u017dupna crkva je nekoliko puta pogo\u0111ena granatama. Veliki broj \u017eupljana je u obrani sela ranjen ili poginuo. \u017dupa se raselila zbog ratnih opasnosti. Poslije prestanka ratnih opasnosti u \u017eupu se vratilo oko 190 obitelji, uglavnom starije dobi, ukupno 346 stanovnika.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Inicijativom Marka Perkovi\u0107a Thompsona po\u010dela je izgradnja filijalne crkve\u00a0 Hrvatskih mu\u010denika u \u010cavoglavama.
Crkva Hrvatskih mu\u010denika blagoslovljena je i posve\u0107en oltar 20. 09. 2014. Blagoslovio je i posvetio oltar o. Ante Ivas, biskup \u0161ibenski\u00a0 te je tom prigodom proglasio i mjestom molitve za domovinu<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\"\"<\/p>\r\n

2009. godine je dovr\u0161ena i mrtva\u010dnica i ure\u0111enje prostora oko groblja u Kljacima, koji slu\u017ei kao parking, pa je poslijeratna obnova na \u017eupnim objektima u stanovitoj mjeri zaokru\u017eena, premda bi trebalo jo\u0161 dosta toga napraviti.<\/p>\r\n

 <\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Umljanovi\u0107i<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Umljanovi\u0107i su selo sa dugom i mo\u017eda najzna\u010dajnijom povije\u0161\u0107u na ovim prostorima. Na podru\u010dju koje se naziva Balina glavica izdizao se u prvim stolje\u0107ima na\u0161e ere jedan o zna\u010dajnijih gradova unutra\u0161njosti Dalmacije \u2013 Municipium Magnum. Kao zna\u010dajna to\u010dka na putu od Salone prema unutra\u0161njosti kontinenta, grad je vi\u0161e stolje\u0107a funkcionirao kao urbani centar \u00a0<\/p>\r\n

\"\"<\/p>\r\n

U desetlje\u0107ima prije ro\u0111enja Isusa Krista na istom se mjestu nalazio Ilirski Dalmatski grad-utvrda Sinodium. O velikim danima tog mjesta pisali su i najve\u0107i rimski kroni\u010dari i povjesni\u010dari poput Apiana i Strabona. Pod zidinama danas nepostoje\u0107e utvrde te\u0161ke je bitke vodio i prvi i najve\u0107i rimski cezar Oktavijan August \u2013 \u010dovjek o kojem pi\u0161e \u010dak i Sveto pismo. Isti je 30-ih godina prije Krista do temelja razorio Sinodium kao znak odmazde za te\u0161ki poraz kojeg je desetak godina prije na istom mjestu rimska vojna sila do\u017eivjela od strane ratobornih i nikad do kraja pokorenih Dalmata. Vi\u0161e od \u010detiri tisu\u0107e rimskih glava palo je pod padinama Baline glavice, a zarobljene zastave i simboli postrojbi bile su znak velike snage te utvrde dugo godina.
Danas, odnosno prema popisu iz 2001. Umljanovi\u0107i broje 153 stanovnika, dok su davne 1948. brojali \u010dak \u010detiri puta vi\u0161e: 624, a jo\u0161 1971. \u010dak 590 ljudi. Kao i u drugim naseljima op\u0107ine Ru\u017ei\u0107 ve\u0107ina se ljudi kao osnovnom ili usputnom djelatno\u0161\u0107u bavi poljoprivredom i sto\u010darstvom, dok su ostali zaposleni po poduze\u0107ima ili jer rije\u010d o umirovljenicima.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

 <\/p>\r\n

Mirlovi\u0107 Polje<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Na strmim padinama Svilaje iznad izvora \u010cikole, tik do \u010cavoglava na Petrovo polje motri Mirlovi\u0107 polje. Naselje kao da dugim rukama sa rubova planine grli plodnu zemlju \u0161to se nekoliko kilometara ni\u017ee \u0161iri u najve\u0107e poljoprivredno podru\u010dje ovog dijela Dalmacije. \u00a0
Sto\u010darstvo, prete\u017eno ov\u010darstvo, uz skromne poljoprivredne resurse, od pamtivijeka je bila glavna djelatnost stanovni\u0161tva. \u00a0
\"\"U Domovinskom ratu selo je te\u0161ko stradalo, \u0161to od plja\u010dka\u0161kih hordi koje su uni\u0161tavale sve hrvatsko u okupiranom dijelu sela, do te\u0161kog razaranja onog malog dijela koji nije pao u srpske ruke. U svakom slu\u010daju sva materijalna dobra do oslobo\u0111enja bila su totalno uni\u0161tena, a \u017eivot je izgubio i ve\u0107i broj mje\u0161tana u uniformi Hrvatske vojske.
Mirlovi\u0107 polje je prema popisu iz 2001. godine imalo 165 stanovnika \u0161to je tre\u0107ina prijeratnog broja.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

 <\/p>\r\n

\u010cavoglave<\/strong><\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u010cavoglave su od Domovinskog rata postale najpoznatije naselje dana\u0161nje op\u0107ine Ru\u017ei\u0107, nekada\u0161nje op\u0107ine Drni\u0161, pa i mnogo \u0161ire. Takvu popularnost imaju zahvaliti ponajprije jednom \u010dovjeku: Marku Perkovi\u0107u Thompsonu. Zahvaljuju\u0107i njegovoj istoimenoj pjesmi \u2013 koju bez pretjerivanja mo\u017eemo nazvati i najpoznatijom\u00a0 budnicom Domovinskog rata. Pjesma “\u010cavoglave” danas\u00a0 je nematerijalana kulturna ba\u0161tina iz Domovinskog rata. U njoj je opjevana\u00a0 odlu\u010dnost ljudi dalmatinske zagore u obrani svojih domova, a \u0161to je na nacionalnoj razini prihva\u0107ena kao svojevrsni znak pripadnosti rodoljubima hrvatskog naroda.

<\/p>\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017dupa sv. Ilije prostire se jugoisto\u010dno od Graca, od Mose\u0107a do Svilaje. \u017dupa se sastoji od \u010detiri naselja: Kljaka, Umljanovi\u0107a, \u010cavoglava i Mirlovi\u0107 polja. Doba narodnih vladara \u2013 prve samosta\u00a0 lne Hrvatske Dr\u017eave, vrijeme razvoja i ja\u010danja jezika, vjere, kulture, arhitekture jednom rije\u010dju svekolikog nacionalnog identiteta ostavilo je bogatog traga i u ovoj \u017eupi.\u00a0 Zajedni\u0161tvo naroda i vladara omogu\u0107ilo je utemeljenje i razvoj iskazanih vrednota, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":56,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-33","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opcenito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=33"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":310,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/33\/revisions\/310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/56"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=33"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=33"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=33"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}