{"id":316,"date":"2025-09-23T18:51:53","date_gmt":"2025-09-23T17:51:53","guid":{"rendered":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=316"},"modified":"2025-09-23T18:57:51","modified_gmt":"2025-09-23T17:57:51","slug":"kamici-ili-stecci-iz-sela-gradac-kod-drnisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=316","title":{"rendered":"KAMICI ILI STE\u0106CI IZ SELA GRADAC KOD DRNI\u0160A"},"content":{"rendered":"

Sude\u0107i prema radovima Stjepana Gunja\u010de i \u0160efika Be\u0161lagi\u0107a srednjovjekovni nadgrobni spomenici u selu Gradac nisu do sada evidentirani niti analizirani. Time je propu\u0161tena prigoda da se o njima dobiju saznanja koja bi bila kompletna, \u0161to zna\u010di da bi sadr\u017eavala izvorne polo\u017eaje, a vjerojatno i grobne nalaze.<\/p>\n

Selo Gradac nalazi se 10,8 km jugoisto\u010dno od Drni\u0161a. Smje\u0161teno je na krajnjoj zapadnoj padini planine Svilaje, na mjestu gdje ona prelazi u Petrovo polje. Grani\u010di sa sljede\u0107im selima: na sjeverozapadu s Otavicama, na sjeveroistoku i istoku s Baljcima, na jugu s Mose\u0107em i na zapadu s Ru\u017ei\u0107em.<\/p>\n

\"\"U razdoblju kasnog srednjeg vijeka pripadalo je Kninskom komitatu, odnosno \u017eupaniji i nalazilo se u njegovom jugoisto\u010dnom dijelu. U to vrijeme nosilo je ime Petrovo Polje i obuhva\u0107alo je, osim Graca, i dio Otavica. Svoje ime je dobilo po crkvi Sv. Petra koja se locira u blizini dana\u0161nje \u017eupne crkve.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Prvi sa\u010duvani spomen sela Petrouopolli<\/em> je iz 1342. godine i tako je ostalo nadalje kroz cijelo 15. stolje\u0107e. Ono je bilo dio posjeda velika\u0161ke obitelji Nelipi\u0107a do 1434. godine, a onda ga je na kratko dr\u017eao Ivan VI. Frankapan.<\/p>\n

U razdoblju do 1522. promijenilo je nekoliko vlasnika, a od osvojenja Turci su ga stavili pod upravu bosanskog sand\u017eak-bega. U prvom poreznom popisu koji su Turci proveli 1528. godine javlja se dana\u0161nje ime Grad\u010dac, tj. Gradac.<\/p>\n

Nekropola kamika, ill kako je poznatije, ,,ste\u0107aka”, nalazi se kod crkve posve\u0107ene Maloj Gospi, koja je podignuta 1752. godine. Njena geografska pozicija je oko 43\u00b0 49’17.5 N, 16\u00b0 16’52.4′ E, a nadmorska visina 316m. Ukupno ima 17 nadgrobnih spomenika i ve\u0107inom su pomaknuti sa svog izvornog mjesta.<\/p>\n

Prikaz spomenika:<\/p>\n

    \n
  1. Prvi spomenik ima oblik plo\u010de, ali zbog toga \u0161to je utonuo u zemlju nije mogu\u0107e dati precizniju tipolo\u0161ku oznaku. Na jednoj strani mu nedostaje ve\u0107i dio. Ukra\u0161en je velikim kri\u017eem uskih krakova koji se od sjeci\u0161ta polagano \u0161ire prema krajevima. Radi se o prijelaznom obliku izme\u0111u plosnatog i malte\u0161kog kri\u017ea.<\/li>\n
  2. Radi se o kamiku u obliku plo\u010de, koji je ugra\u0111en u plo\u010dnik, pa ne znamo njegovu debljinu. Sude\u0107i po obliku izgleda da je tako\u0111er otklesan. Ukra\u0161en je reljefnim kri\u017eem koji se asimetri\u010dno i nako\u0161eno nalazi u jednom kutu. Krakovi su mu jednake du\u017eine i na krajevima su konkavno uvu\u010deni. Najsli\u010dniji mu je primjerak iz Mirlovi\u0107 Zagore.<\/li>\n
  3. Tre\u0107i spomenik je tako\u0111er oblika plo\u010de i postavljen je u plo\u010dnik. Jedan mu je kut slomljen, ali je u izvornim dimenzijama. Na njegovoj gornjoj plohi isklesan je lik polumjeseca koji pripada skupini astralnih simbola.<\/li>\n
  4. U sastavu plo\u010dnika se nalazi jo\u0161 jedan kamik oblika plo\u010de u neo\u0161te\u0107enom stanju. Na njemu su isklesana dva kri\u017ea koji nemaju pravilan polo\u017eaj ni prema plohi, niti jedan prema drugome. Manjih su oblika i oba su istokra\u010dna. Po polo\u017eaju i obliku vrlo su mu sli\u010dni primjerci iz Gustirne kod Trogira.<\/li>\n
  5. Prvotnu veli\u010dinu sa\u010duvao je i sljede\u0107i nadgrobni spomenik u plo\u010dniku. Ukras koji se nalazi bli\u017ee jednoj u\u017eoj strani, u obliku urezanog kvadrata s izvu\u010denih osam krakova nije originalan. On je nastao u neko kasnije doba, a to se vidi po tome sto konture lika nisu ispup\u010dene.<\/li>\n
  6. Mnogo zanimljiviji je kamik koji je ve\u0107im dijelom koso utonuo u zemlju. Na vidljivom dijelu gornje plohe prikazani su ma\u010d i \u0161tit. Unato\u010d zubu vremena vidljivo je da se radi o ma\u010du \u010dija je o\u0161trica tipa XIV, jabuka tipa G ili H, a kri\u017enica tipa 1. \u0160tit vjerojatno pripada skupini trokutastih \u0161titova, s ispup\u010denom gornjom stranicom i \u0161iljatim dnom. Po tada\u0161njem obi\u010daju na njemu je bio oslikan grb pokojnika koji je po\u010divao pod plo\u010dom.<\/li>\n
  7. Jedan nadgrobni spomenik oblika plo\u010de, sa\u010duvan u punoj duzini, nalazi se ugra\u0111en me\u0111u bratimskim grobnicama. Uz u\u017eu stranu isti\u010de se prikaz polumjeseca koji rogovima obuhva\u0107a reljefno ispup\u010deni krug.<\/li>\n
  8. U plo\u010dnik je postavljena jo\u0161 jedna plo\u010da kojoj nedostaje dio ugla. Na svu sre\u0107u ostao je sa\u010duvan ljudski lik koji ispred sebe dr\u017ei \u0161tit. Ratnik je prikazan u vrlo jednostavnim crtama, postavljenje su\u010delice, i unato\u010d plitkom reljefu, raspoznaje se nos i o\u010dni lukovi. Glava je okrugla i na njoj nema nikakvo pokrivalo. \u0160tit pripada skupini tar\u010di, i to podvrsti velikom pje\u0161a\u010dkom pavezu.<\/li>\n
  9. Sljede\u0107i spomenik nalazi se uz rub plo\u010dnika i oblika je plo\u010de. Uz du\u017ei rub nalazi se reljefni prikaz polumjeseca.<\/li>\n
  10. Astralni simbol Mjeseca isklesan je i na spomeniku koji je nepravilnog oblika nastalog uslijed o\u0161te\u0107enja. Rogovi lika obuhva\u0107aju osmerokraku zvijezdu izvedenu urezivanjem.<\/li>\n
  11. Jedan spomenik oblika pravokutne plo\u010de nalazi se izvan plo\u010dnika i na sebi nema uklesanih ornamenata.<\/li>\n
  12. Na kamiku nepravilnog oblika nalazi se urezan neraspoznatljiv lik.<\/li>\n
  13. Veliki nadgrobni spomenik oblika izme\u0111u debele plo\u010de i sanduka nalazi se izvan plo\u010dnika. Dodatno obilje\u017eje su mu jako zako\u0161eni uzdu\u017eni bridovi (tip II. 1. j). Na sebi ima neraspoznatljiv ukras.<\/li>\n
  14. Do ovog nadgrobnika nalazi se jedna plo\u010da bez ukrasa.<\/li>\n
  15. Jedna velika plo\u010da nalazi se izvan zajedni\u010dkog prostora (tip l. 1. a). Na sebi nema ukrasa.<\/li>\n
  16. Ispod prethodne place stoji veliki kamik s gornjom plohom ispup\u010denoj u punoj du\u017eini. Nije ukra\u0161en, a osim toga uglovi su mu polukru\u017eno zaobljeni (najbli\u017ei po tipologiji II. 1.e).<\/li>\n
  17. Posljednji spomenik je oblika plo\u010de. Na sebi ima uzdu\u017eno isklesan prikaz heraldi\u010dkog ljiljana koji izlazi iz kratke stope.<\/li>\n<\/ol>\n

    \"\"Vidimo, dakle, da se na prostoru uokolo crkve nalazi sveukupno 17 nadgrobnih spomenika, od kojih je 13 ukra\u0161eno i analizirano. Valja svakako istaknuti i biti svjestan \u010dinjenice da sada\u0161nji broj spomenika ne odgovara nekada\u0161njem broju iz vremena kad su se prestali postavljati na grobove (kraj 15. st.). To nam potvr\u0111uju svi sli\u010dni slu\u010dajevi iz drugih sela, od Zagore do Cetinskog i Imotskog kraja, a u nekim slu\u010dajevima to znamo i iz biskupskih vizitacija.<\/p>\n

    Potvrdu nam daju i brojni preklesani i rasklesani kamici i njihovi ostaci. Nadgrobnike su po\u010deli preina\u010davati i prenamjenjivati jo\u0161 u vrijeme osmanlijske vlasti, ali relativno najvi\u0161e ih je stradalo u posljednjih 250 godina, prigodom gradnji seoskih crkava, mrtva\u010dnica, grobljanskih zidova ili dugih profanih gra\u0111evina. Pravo brojno stanje vi\u0161e nije mogu\u0107e rekonstruirati, a tu od ve\u0107e koristi nije ni povla\u010denje analogija prema nekropolama koje su relativno intaktne, ili za \u010dija sela znamo broj du\u0161a – kao npr. za sela \u0161ibenske biskupije sredinom 15. st. Upravo zbog svega toga ni podaci ikonografske analize ne daju pravu sliku, nego samo prikazuju sada\u0161njost.<\/p>\n

    \u0160to se ti\u010de na\u010dina klasifikacije motiva, ve\u0107 je Be\u0161lagi\u0107 upozorio na pote\u0161ko\u0107e budu\u0107i da nije bilo usugla\u0161enosti me\u0111u znanstvenicima. lako se jednim dijelom sla\u017eemo s njegovim prijedlogom, ipak smo motive razvrstali prema obliku, a tek iz te polazne to\u010dke smo dali tuma\u010denje njihove pripadnosti – npr. zvijezda i polumjesec su jasni motivi iz astralne skupine. Isto tako ne sla\u017eemo se s pojedinim terminima, kao npr. \u201erozeta\u201c, jer nas imenski navodi na uvr\u0161tavanje takvog motiva me\u0111u biljnu skupinu. Jo\u0161 je gore kad se u ovu skupinu uvrsti ljiljan, koji je isklju\u010divo heraldi\u010dki motiv. Osim toga, prilikom tuma\u010denja smo motive iz razli\u010ditih skupina na jednom spomeniku analizirali separatno, odnosno slojevito, ne dovode\u0107i ih ni u kakvu zna\u010denjsku me\u0111uovisnost.<\/p>\n

    \"\"Od svega su na\u0161 interes najvi\u0161e privukli motivi zvijezde i polumjeseca<\/strong>. Do sada su znanstvenici razli\u010dito tuma\u010dili motive polumjeseca i zvijezde (odnosno, kako neki pi\u0161u \u201erozete\u201c) na nadgrobnim spomenicima. Ono \u0161to je bio najve\u0107i problem – njihova neshematiziranost u rasporedu- ostavljala je ve\u0107inu bez pravog odgovora, pa se isticalo tobo\u017enje pu\u010dko neznanje o redovitosti nekih astronomskih pojava.<\/p>\n

    Meni je upravo ta neshematiziranost bila klju\u010dni poticaj da prona\u0111em vezu astralnih motiva sa astrognozijom srednjovjekovnih stanovnika ju\u017ene Hrvatske. U prvom radu s tom temom obradili smo jedan nadgrobnik iz Br\u0161tanova, a onda smo analizu nastavili u radu o ka\u0161telanskim kamicima. Kako u tim slu\u010dajevima, tako i u ovom radu, od najve\u0107e pomo\u0107i pokazao se ra\u010dunalni program pomo\u0107u kojega se mogla simulirati situacija prikazana na spomeniku, \u0161to je provjereno u stru\u010dnoj literaturi.<\/p>\n

    Naposljetku, na pretpostavljeno pitanje: \u0161to je motiviralo na pra\u0107enje kretanja svemirskih tijela, najprihvatljivije nam izgleda obja\u0161njenje da je astrognozija bila potaknuta magijskim vjerovanjima tada\u0161njeg pu\u010danstva, iako i u Bibliji ima mnogo redaka o nebeskim fenomenima.<\/p>\n

    Na\u017ealost, sve na\u0161e plo\u010de su pomicane, tj. zakretane, ali unato\u010d tome, mogu se rekonstruirati neke pozicije. Prizor na kamiku br. 3 prikazuje polo\u017eaj Mjeseca u popodnevnim satima. Bli\u017ea datacija je nemogu\u0107a, budu\u0107i da se u takvom polo\u017eaju Mjesec nalazi stotinjak puta svake godine.<\/p>\n

    Na nadgrobniku br. 7. vidimo tipi\u010dan primjer konjunkcije, tj. prividnog spajanja Mjeseca i nekog planeta do kojeg je do\u0161lo u jutarnjim satima. Neko\u0107 je krug, koji simbolizira planet bio obojan, pa se po tome znalo koje je bilo nebesko tijelo. Budu\u0107i da svega toga nema, nije mogu\u0107e dati precizan podatak o vremenu doga\u0111aja.<\/p>\n

    Prikaz Mjeseca na spomeniku br. 9 tako\u0111er nije mogu\u0107e datirati zbog istih razloga, kao i u spomeniku br. 3.<\/p>\n

    Na nadgrobnoj plo\u010di br. 10 ponovo nalazimo prikaz konjunkcije, ali sada vidimo da se me\u0111u rogovima Mjeseca nalazi planet simboliziran osmerokrakom zvijezdom. Ona je predstavljala planet Mars, pa prema tome mo\u017eemo kazati da se takva konjunkcija dogodila ili 1444. ili 1451. godine, \u0161to ujedno ozna\u010dava godinu smrti pokojnika ispod plo\u010de.<\/p>\n

    Za razliku od astralnih motiva, mnogo jednostavnije je opisivanje, kao i obja\u0161njavanje razloga primjene kri\u017eeva, iako su poneki primjerci bili nadasve neuobi\u010dajeni. Kod kri\u017eeva je zadovoljavaju\u0107a temeljna klasifikacija u radovima ve\u0107ine znanstvenika. Razlozi uklesavanja kri\u017eeva le\u017ee u dubokoj pro\u017eetosti pravovjernim kr\u0161\u0107anskim u\u010denjem koje je zra\u010dilo ne samo iz srednjovjekovnog biskupijskog sredi\u0161ta, Knina, nego i drugih centara, osobito onih primorskih.<\/p>\n

    Te\u0161ko je nabrojiti sve primjere sli\u010dnih kri\u017eeva kao \u0161to su ovi u Gracu, ali od najbli\u017eih to su Biskipija kod Knina, Mu\u0107, Une\u0161i\u0107 itd.<\/p>\n

    U slu\u010daju ljiljana, odnosno fleur-de-lys-<\/em>a, onoliko koliko se sla\u017eemo s tezom o heraldi\u010dkom porijeklu motiva, toliko odbacujemo pretjerane mistifikacije i povezivanje s egzoti\u010dnim lokacijama tobo\u017enjeg ishodi\u0161ta simbola. Pojednostavljeno re\u010deno ljiljan je bio odraz vi\u0161edesetljetne vladavine An\u017euvinaca \u010diji se utjecaj o\u010ditovao u svim sferama srednjovjekovnog \u017eivota.<\/p>\n

    Unato\u010d pojavi novih heraldi\u010dkih elemenata, simbola drugih dinastija na hrvatsko-ugarskom prijestolju tijekom 15. st., ljiljan je ostao najomiljeniji grbovni ukras. Mno\u0161tvo modifikacija izvornog oblika logi\u010dan su rezultat neobuzdane ma\u0161te i \u017eelje za dekoracijom relativno velikih kamenih ploha spomenika. Ovom na\u0161em primjerku najsli\u010dniji su ljiljani u Mirlovi\u0107 Zagori i Biskupiji kod Knina.<\/p>\n

    \"\"Ostao nam je jo\u0161 stale\u0161ko – imovni simbol – oru\u017eje. Srednjovjekovno oru\u017eje, pri tom mislimo isklju\u010divo na ono hladno, doseglo je u 14. i 15. stolje\u0107u vrhunac, kako u kvaliteti, tako i u masovnosti proizvodnje. Bilo je od \u017eivotnog zna\u010daja posjedovati ga jer se njime najbolje odvra\u0107alo napada\u010da od agresivnog pona\u0161anja.<\/p>\n

    Kako je Hrvatska imala relativno brojno plemstvo, a k tomu i Vlahe – ratnike, ne iznena\u0111uje relativna brojnost motiva gotovo svih vrsta oru\u017eja na ju\u017enohrvatskim nadgrobnim spomenicima \u2013 nadgrobnim plo\u010dama ratnika koji su tu pokopani. Na\u0161em kamiku s ma\u010dem i \u0161titom vrlo sli\u010de primjerci iz Labina i Blizne, a liku ratnika sa pavezom gotovo je jednak prikaz na jednoj nadgrobnoj plo\u010di iz Konjskoga. Takav tip \u0161tita bio je jako omiljen od Italije, preko Hrvatske do \u010ce\u0161ke.<\/p>\n

    Nadgrobni spomenici najvrijedniji su materijalni ostatak iz razdoblja srednjeg vijeka u dalmatinskoj Zagori jer ono sto su katedrale, komunalne i patricijske pala\u010de u gradovima, to su nadgrobnici na tom prostoru.<\/p>\n

    Njihova relativna brojnost, posebice brojnost ornamentiranih spomenika pru\u017eila nam je mogu\u0107nost njihove mnogostruke analize, a pri tom je istodobno pojavljivanje motiva iz raznolikih podru\u010dja na pojedinom spomeniku dalo temelja za – s jedne strane analizu svakog motiva kao zasebne cjeline, a s druge strane za stjecanje op\u0107enite slike o dru\u0161tvenim odnosima, o pojedincu i njegovom polo\u017eaju, te o njegovom odnosu prema prirodnoj okolini.<\/p>\n

    Na kraju treba u potpunosti odbaciti dvije teorije koje su se na\u017ealost uvukle u svakovrsnu literaturu. Kao prvo, kamike ili ,,ste\u0107ke” nisu postavljali nikakvi ,,bogumiili”, jer bogumila nije ni bilo i oni su izmi\u0161ljotina onih krugova protivnih kr\u0161\u0107anstvu. Postojali su ,,bosanski krstjani” kao hereti\u010dka sljedba, ali njih nije bilo u ovim krajevima.<\/p>\n

    Kao drugo, mnogi bosanski (prije 1992.) i bo\u0161nja\u010dki (poslije 1992.) znanstvenici forsirali su tezu da je kamike ili ,,ste\u0107ke” postavljalo pu\u010danstvo porijeklom iz Bosne. Me\u0111utim, ako samo malo prelistamo znanstvenu literaturu, vidjet \u0107emo da je ovih spomenika bilo mnogo vi\u0161e izvan one srednjovjekovne Bosne, a pored toga ionako su svi nadgrobni spomenici ovakvog tipa samo dio jedne op\u0107e europske kr\u0161\u0107anske sepulkralne kulture.<\/p>\n

    Kre\u0161imir KU\u017dl\u0106<\/p>\n

     <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Sude\u0107i prema radovima Stjepana Gunja\u010de i \u0160efika Be\u0161lagi\u0107a srednjovjekovni nadgrobni spomenici u selu Gradac nisu do sada evidentirani niti analizirani. Time je propu\u0161tena prigoda da se o njima dobiju saznanja koja bi bila kompletna, \u0161to zna\u010di da bi sadr\u017eavala izvorne polo\u017eaje, a vjerojatno i grobne nalaze. Selo Gradac nalazi se 10,8 km jugoisto\u010dno od Drni\u0161a. Smje\u0161teno je na krajnjoj zapadnoj padini planine Svilaje, na mjestu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":318,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-316","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=316"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":333,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/316\/revisions\/333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}