{"id":31,"date":"2025-09-17T17:53:45","date_gmt":"2025-09-17T16:53:45","guid":{"rendered":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=31"},"modified":"2025-09-30T16:32:27","modified_gmt":"2025-09-30T15:32:27","slug":"zupa-gradac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=31","title":{"rendered":"\u017dupa Gradac"},"content":{"rendered":"\r\n

\u017dupa Ro\u0111enja Bla\u017eene Djevice Marije
Naselje Gradac, u op\u0107ini Ru\u017ei\u0107u \u0160ibensko-kninske \u017eupanije, smje\u0161teno je u jugoisto\u010dnom dijelu Petrova polja. Ime je dobilo po tvr\u0111avi \u2013 gradu koju su podigli \u010dlanovi obitelji \u0160perovi\u0107. Na mjestu dana\u0161nje crkve bila je starohrvatska crkva, a mogu\u0107e i starokr\u0161\u0107anska. Ona se odr\u017eala kroz cijelo razdoblje turske vladavine. Neko vrijeme je bila\u00a0 hodo\u010dasni\u010dka Gospina crkva, kako svjedo\u010di g. 1693. fra Ignacije Vukasovi\u0107. Tada je selo jo\u0161 pripadalo petropoljskoj \u017eupi, ali ve\u0107 g. 1700. nastala je samostalna \u017eupa skupa sa selom Kljacima. God. 1832. Kljaci su se odcijepili od Graca. \u017dupu su poslu\u017eivali visova\u010dki franjevci.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Danas su u \u017eupi ogranci:\u00a0Gradac, Otavice, Ru\u017ei\u0107, Gornji i Donji Mose\u0107, Gornji Sedrami\u0107, Umljanovi\u0107i, Kri\u010dke<\/em>\u00a0(1 obitelj), i\u00a0Baljci<\/em>\u00a0(napu\u0161teno).<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Stare matice od g. 1710. do 1740. \u010duvaju se u arhivu visova\u010dkog samostana (Knj. 103-108). \u017dupne matice stradale su u Domovinskom ratu.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\"\"

Transkripcija<\/span>:<\/span><\/strong><\/span> Dr\u017eavna vojska zauzela je pomo\u0107u i dopu\u0161tenjem gospodina Boga mjesta u susjedstvu Drni\u0161a u dijelu \u0161irokoga polja zvanog Petrovo polje (Petrovopolje), u kojem se nalazi tro\u0161na crkva koja je naslovljena Bla\u017eenoj Djevici, smje\u0161tena u mjestu i selu zvanom Gradac, a Mate Vuli\u0107 u ime zajednice kr\u0161\u0107ana re\u010denog sela koji javno ispovijedaju latinski obred ponizno je zatra\u017eio dopu\u0161tenje da tu crkvu obnovi, da bi zatim odobrenjem Ordinarija mogao obavljati svoje pobo\u017enosti i istima se moglo podjeljivati svete sakramente, na utjehu njihovih du\u0161a. Mi smo naklonjeni utje\u0161iti tako zaslu\u017ene podanike razmi\u0161ljaju\u0107i da su polo\u017eaj i sva mjesta \u0161to su u tim susjedstvima javnog (dr\u017eavnoga) prava (dr\u017eavno vlasni\u0161tvo) kao osvojena od vojske ovoga Prejasnoga Gospodstva i da su crkve jo\u0161 polo\u017eene na istim zemlji\u0161tima javno pravne za\u0161tite (dr\u017eavnog patronata). Zato s ovla\u0161\u0107u generala…. Udjeljujemo dozvolu re\u010denim novim podanicima \u0161to borave u navedenom selu koji su latinskog obreda, da mogu na vlastite tro\u0161kove obnoviti re\u010deni sveti hram, za gore spomenute objekte, da tko god bio ne smije prije\u010diti njihov rad i spomenutu obnovu, osobito(?) oni gr\u010dkog obreda, …..? Bo\u017eo Kolar, njihov haramba\u0161a (?), uz kaznu izgona (progonstva), zatvora, galije, konfiskacije dobara i drugih…. Zadar,16. sije\u010dnja 1692.<\/strong><\/span><\/em><\/p><\/div>\r\n

\u017dupna crkva Svete Marije<\/em><\/strong>\u00a0bila je prvotno posve\u0107ena sv. Petru. Ona je iz starohrvatskog vremena, a mogu\u0107e i ranije. Iz tog razdoblja je pleter uzidan iznad pobo\u010dnih vrata. U zid su uzidana vrata s predromani\u010dkim ukrasom (XI. st.) a ima i drugih ulomaka starih ukrasa. Po\u010detkom XVIII. st. crkva je obnovljena. Novu crkvu je sagradio fra Ga\u0161par Vinjali\u0107 g. 1752. \u2013 1757. Crkva je g. 1771. obnovljena, o \u010demu svjedo\u010di natpis iznad vrata. I kasnije je vi\u0161e puta\u00a0 popravljana, kao g. 1897. kad je nadozidan prezbiterij. Sakristija je podignuta g. 1856. God. 1963. crkva je obojana i g. 1971. preure\u0111ena prema novim liturgijskim propisima. God. 1981. provedeno je prvo sustavno arheolo\u0161ko istra\u017eivanje toga lokaliteta, sondiranjem na \u010detiri mjesta uokolo zidova crkve i tri lokacije u arealu groblja. Crkva, o\u0161te\u0107ena u potresu,\u00a0 temeljito je obnovljena prije Domovinskog rata (1988.-1990.) pomo\u0107u Ministarstva kulture RH.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Crkva je jednobrodna s apsidom. Na pro\u010delju su dva prozora uz vrata. Na vratima je nadvratnik ukra\u0161en pticama i pleternom ornamentikom. Iznad njega je polukru\u017ena udubina i u njoj je natpis o obnovi crkve a iznad mala ni\u0161a s nevje\u0161to izra\u0111enim Marijinim kipi\u0107em. Iznad je velika kamena rozeta u obliku pokaznice a uz nju franjeva\u010dki grb i geometrijski ukras. Pro\u010delje zavr\u0161ava zvonikom na preslicu s dva zvona.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U unutra\u0161njosti zidovi su pri vrhu ukra\u0161eni polulukovima od gipsa. Jednako i triumfalni luk je ukra\u0161en od doma\u0107ih majstora.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Glavni oltar<\/em>\u00a0je od mramora. Na njemu je\u00a0kip Bezgrje\u0161ne<\/em>\u00a0(Tirol). Predoltarska je pregrada, danas vertikalno smje\u0161tena u prezbiteriju, od mramora s baroknim an\u0111elom koji usred bogate igre li\u0161\u0107a dr\u017ei girlandu. Uz trijumfalni luk su oltari, jedan s tabernakulom koji je prije bio na velikom oltaru a drugi sv. Josipa. U la\u0111i je mramorni\u00a0oltar sv. Ivana<\/em>\u00a0Krstitelja<\/em>. U crkvi ima barokna slika Gospina na drvetu, slika Gospe s Djetetom, sv. Franjom i sv. Anom, barok na platnu te staro drveno raspelo.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Oko crkve je\u00a0groblje\u00a0<\/em>na kojem ima ostataka rimskih sarkofaga i nadgrobnih plo\u010da.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

God. 1993. srpski pobunjenici su crkvu sru\u0161ili do temelja. Prije njezina ponovnog podizanja izvr\u0161ena\u00a0 su za\u0161titna arheolo\u0161ka istra\u017eivanja (1996. i 1997. god.) pri \u010demu je otkrivena djelomi\u010dno o\u010duvana starohrvatska crkva, unutar gabarita ve\u0107e crkve, i ulomci kamenoga crkvenog namje\u0161taja sa starohrvatskim pleterom koji su je resili. Ispod crkve je napravljena kripta (zbirka starina). Obnova crkve je izvedena\u00a0 po metodi faksimila s \u010dime se slo\u017eilo\u00a0 Ministarstvo kulture RH koje je financiralo glavne gra\u0111evinske radove a dijelom i obrtni\u010dke.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Uz crkvu se nalazi prostrano srednjovjekovno\u00a0\u00a0groblje<\/em>\u00a0u kojemu se istra\u017eivanjem do\u0161lo do vrijednog arheolo\u0161kog materijala, va\u017ena za izu\u010davanje kronologije srednjovjekovnog nakita kod Hrvata.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Crkva sv. Martina<\/em><\/strong>\u00a0 na Mose\u0107u izgra\u0111ena je g. 1890. do stare kapele.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

Kod stare \u017eupne ku\u0107e je\u00a0kapela sv. Katarine<\/em>, sagra\u0111ena g. 1771. Iz jednog se pisma zna da je g. 1771. nabavljan iz Venecije slika sv. Katarine za 12 cekina. U Domovinskom ratu\u00a0 srpski pobunjenici sru\u0161ili su joj krov a unutra\u0161njost devastirali. God. 2003. kapela je obnovljena.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U Gornjem Sedrami\u0107u je g. 2003. podignuta\u00a0kapelica sv. Ane<\/em>. Uz nju je, u spomen parku,\u00a0 g. 2004. podignut mramorni kri\u017e u \u010dast svih \u017ertava II. svjetskog i Domovinskog rata s podru\u010dja Sedrami\u0107a Gornjeg i Donjeg.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

God. 1932. u\u00a0Otavicama<\/em>\u00a0podigao je\u00a0mauzolej Ivan Me\u0161trovi\u0107<\/em>\u00a0koji je umro g. 1962. i tu pokopan. U crkvi je\u00a0oltar i freske ak. slikara Joze Kljakovi\u0107a<\/em>. Ona je pod dr\u017eavnom za\u0161titom (Reg. br. 347, rj. 24\/140-67). Objekt je za vrijeme Domovinskog rata devastiran (bron\u010dane vratnice s portretima \u010dlanova obitelji su nestale, o\u0161te\u0107eni su kameni reljefi u unutra\u0161njosti crkve, oskvrnjeni su \u010dak i grobovi). Crkva je iznutra obnovljena g. 1998.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

U Ru\u017ei\u0107u je g. 1900. sagra\u0111ena kapelica.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n

\u017dupna ku\u0107a,\u00a0<\/em><\/strong>stara, bila je izgra\u0111ena g. 1771. Vi\u0161e puta je popravljana i nadogra\u0111ivana. Budu\u0107i da je narod ve\u0107im dijelom si\u0161ao prema polju, franjevci su izgradili g. 1963. novu ku\u0107u u Donjem Gracu kod \u017eupne crkve. Uz ku\u0107u je g. 1978. podignuta i velika vjeronau\u010dna dvorana. U Domovinskom ratu \u017eupna ku\u0107a je zapaljena. Izgradnja nove na drugoj lokaciji zapo\u010dela je g. 1998. a zavr\u0161ena 2000. godine. Gara\u017ea uz ku\u0107u i okoli\u0161 ure\u0111en je 2001. godine.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

Od\u00a0 1995. do 2010. godine \u017eupa je dva puta godi\u0161nje izdavala \u017eupski list \u201cGradac\u201d.<\/p>\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n\r\n

\u017dupa pripada Drni\u0161kom dekanatu \u0160ibenske biskupije.<\/p>\r\n\r\n\r\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017dupa Ro\u0111enja Bla\u017eene Djevice MarijeNaselje Gradac, u op\u0107ini Ru\u017ei\u0107u \u0160ibensko-kninske \u017eupanije, smje\u0161teno je u jugoisto\u010dnom dijelu Petrova polja. Ime je dobilo po tvr\u0111avi \u2013 gradu koju su podigli \u010dlanovi obitelji \u0160perovi\u0107. Na mjestu dana\u0161nje crkve bila je starohrvatska crkva, a mogu\u0107e i starokr\u0161\u0107anska. Ona se odr\u017eala kroz cijelo razdoblje turske vladavine. Neko vrijeme je bila\u00a0 hodo\u010dasni\u010dka Gospina crkva, kako svjedo\u010di g. 1693. fra Ignacije Vukasovi\u0107. […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":8,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-31","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-opcenito"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=31"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":397,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/31\/revisions\/397"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/8"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=31"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=31"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=31"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}