Petrovpolje le\u017ei na podno\u017eju Svilaje Planine, izme\u0111u Mose\u0107a i Promine. Broji \u010detrnaest sela, od kojih su najstarija BADANJ i GRADAC. Po \u010dijem se imenu prozvalo “Petrovpolje”, razna su mi\u0161ljenja. Jedni tvrde, na temelju povijesnih podataka, da se prozvalo po imenu slavnoga hrvatskog kralja Petra Sva\u010di\u0107a, koji je godine 1102. pao s ma\u010dem u ruci za slobodu i samostalnost Hrvatske, u borbi protiv ugarskog kralja Kolomana. Gradi\u0107 \u201ePetrovac\u201c, kao i cijelo Petrovpolje, bilo je vlasni\u0161tvo slavnoga Kralja. Drugi opet tvrde, i to na temelju kamenih natpisa koje su na\u0161li kod crkve na Gradcu, da se Petrovpolje prozvalo po nekada\u0161njoj starodrevnoj crkvi sv. Petra, tako\u0111er u Gradcu.<\/p>\n
Po obliku slova, tvrdi se daje crkva na Gradcu postojala od VIII do IX vijeka. Na istoimenoj crkvi na\u0111eni su i razni pleteri, “Solomunovo” Slovo u troprutastu traku, kao i troprutasti kri\u017e sli\u010dan onima u krstionici Sv. Ivana u Splitu, iz VII vijeka, i “ru\u017ea”.<\/p>\n
Najznamenitije, \u0161to se na\u0161lo kod ove rimokatoli\u010dke starohrvatske crkve, jest krasni okvir, istesan umjetni\u010dki a kamenu, sa paunovima ra\u0161irenih repova, sa glavom okrenutom unatrag prema gro\u017e\u0111u i vinovoj lozi koja ni\u010de iz kale\u017ea. (Paun je kod pogana bio znak neumrlosti).<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/fra-Lujo-Plepel-633x1024.jpg\")
<\/p>\n
Oko crkve i danas le\u017ee ogromni ste\u0107ci, a malo podalje vide se podrtine nekada\u0161njeg benediktinskog samostana, u kojem su stanovali hrvatski benediktinci, koji medu Hrvatima nisu samo \u0161irili knji\u017eevnu prosvjetu, pismo, ra\u010dunstvo, mudroslovlje, glazbu, vje\u0161tine u slikarstvu, u raznim zlatnim bojama, papir (pergamenu), tintu pravili, i sve \u0161to treba naprednu \u010dovjeku, ve\u0107 su ih u\u010dili i zlato topiti, \u0161ume kr\u010diti, vo\u0107ke navr\u0107ati, kla\u010dine paliti, vapno praviti, kamen klesati, daske i grede pilati, tesle i dlijeta kovati, sjekire o\u0161triti, kruh pod pekom pe\u0107i i svaki pribor pripravljati, koji je za obra\u0111ivanje i unapre\u0111ivanje zemlje potrebit.<\/p>\n
Smr\u0107u hrvatskih kraljeva po\u010deo je propadati i ovaj redovni\u010dki red, a s njim su propali i najsvjetliji dokazi povjesnice roda Hrvata. Ovi benediktinci spominju se kod Hrvata prvi put za kneza Trpimira.<\/p>\n
Za vrijeme hrvatskih kraljeva, Petrovpolje je bilo napu\u010deno, i brda su bila zaodijevana \u0161umama po kojima se lovila krupna divlja\u010d. U istoimenom polju bile su dvije \u017eupe; ona u Gradcu koja i danas postoji, ali pod drugim imenom, a gospoduje nad polo\u017eajem i pogledom nad \u010ditavim poljem; i druga u Badnju, gdje je i danas crkva sv. Ivana, na onim starim temeljima sagra\u0111ena, a oko nje je rimokatoli\u010dko groblje. Od vremena hrvatskih kraljeva do navale Turaka nije se tu ni\u0161ta izmijenilo.<\/p>\n
Kroz lijepu i bogatu ravnicu Petrova polja, kad zimi i u prolje\u0107e nabuja rijeka Cetina, promi\u010de voda \u010cikola, koja se za vrijeme kraljeva hrvatske krvi zvala “Polj\u010dica”.<\/p>\n
Kad su Turci osvojili Petrovpolje, preokrenuli su joj ime u “\u010cikola”, te se i danas tako zove. Pri\u010da se u narodu, da se jednom u njoj utopila neka baba “\u010cika” i po njoj da se otada prozvala \u010cikola; ali to ne odgovara istini: “\u010cikola” je rije\u010d turska i zna\u010di “vodu koja se probija kroz vrleti”, kao \u0161to se i probija, po\u010dev\u0161i od mosta dana\u0161nje varo\u0161i Drni\u0161a, koji su Turci ustanovili na dana\u0161njem bregovitom polo\u017eaju kao vojni\u010dku to\u010dku prozvav\u0161i ga “Derni\u0161”, \u0161to zna\u010di “vrata polja” (“poljska vrata”), \u0161to njegovu polo\u017eaju potpuno i odgovara.<\/p>\n
Za vrijeme vladara narodne krvi, u Petrovpolju bila je i crkva sv. Cecilije, kojoj je temelje otkopao marljivi fra Lujo Marun. A ovo se ime, kroz sva buma vremena koja su pro\u017eivljavali Hrvati, do danas sa\u010duvalo, te se ono mjesto kao i zemlje oko njega i danas zove “Cecela”.<\/p>\n
Tokom haranja i prodiranja Turci su u Petrovpolju sve crkve sru\u0161ili, i ognjem sa\u017egali, kako “Cecelu” tako i onu najstariju sv. Ivana u Badnju, a onu na Gracu vi\u0161e puta ognjem poharali. Da bi se zna\u010daj starodrevne crkve na Gracu sa\u010duvao, za vrijeme bana Spiran\u010di\u0107a sagra\u0111ena je mala tvr\u0111ava u Petrovu polju, a slu\u017eila je za obranu crkve i polja.<\/p>\n
Kad je ban Spiran\u010di\u0107 poginuo u borbi protiv Turaka, u Pologu nad rijekom Cetinom, Turci su ponovo ovu crkvu sru\u0161ili, ali – po izgonu Turaka – franjevci su je ponovo uredili i popravili i poro\u0111enju Pre\u010diste Djevice posvetili. I danas na Malu Gospu slijeva se tu narod petrovpoljski u najve\u0107em broju, dr\u017ee\u0107i se vjero tradicije otaca.<\/p>\n
Nu i Drni\u0161, kojim su se Turci ponosili i za nj ginuli, nije mimoi\u0161la sudbina ru\u0161enja; i on je jednom bio poru\u0161en, i to po naredbi providura Leonarda Foskola, da ne bi slu\u017eio kao ratno upori\u0161te Turcima. Turski “Derni\u0161” razorili su hrvatski \u010detnici i dobrovoljci, koje su u borbi protiv Turaka predvodili franjevci fra Nikola Ru\u017ei\u0107 iz Ru\u017ei\u0107a i fra \u0160imun Brajinovi\u0107, \u017eupnik Petrovpolja.<\/p>\n
Franjevci su iz petnih \u017eila nastojali da istrijebe zemlju od Turaka, pa \u0161to su Turci gr\u0111e nasrtali to se\u00a0ovi o\u010dajnije branili. Ipak, uz svu svoju silu, Turci se ne mogahu pro\u0161iriti mimo Petrovpolje dok nije poginuo hrvatski ban Nehoric, po komu se prozvalo i danas \u017eivu\u0107e mjesto “Nehori\u0107’; i danas se ondje vide grobnice neko\u0107 slavnih junaka iz obitelji Nehori\u0107a.<\/p>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.petrovopolje.com\/wp-content\/uploads\/2025\/09\/photo_2025-09-22_08-38-28-691x1024.jpg\"){kind=spacer}
<\/p>\n
Hrabri ban Nehori\u0107, kako je stao na branik svoga utvr\u0111enog Nehorica, tako je htio da svojim navalama i Turke ometa i uznemiruje, a po mogu\u0107nosti da potu\u010de i istjera.<\/p>\n
Godinu dana, nakon \u0161to je, u krvavoj borbi protiv Turaka na Klisu, poginuo slavni junak Petar Kru\u017ei\u0107 okupiv\u0161i uskoke Kli\u0161ane i svoje, previ\u0161e smjelo ban Nehori\u0107 navali na Turke u Petrovpolju. Drugih puta je ban pobje\u0111ivao Turke i strah im zadao, ali ovog puta prevelikim samopouzdanjem u se i u svoje juna\u010dke uskoke zaleti se na njih i bude krvavo odbijen; na uzmaku se povu\u010de u Petrovpolje do iza Kadijine Glavice, a Turci, nadmo\u0107niji, ovdje ga opkoli\u0161e. Ban, presmion, nije se ipak htio predati, ve\u0107 se oborio na Turke, na \u017eivot i smrt, ali nadmo\u0107nijom silom opkoljen bude pora\u017een sa svojim uskocima i hrabro poginu sa ma\u010dem u ruci. Od toga se doba do danas mjesto gdje je Ban slavno poginuo zove Banova\u010da, voda “Banova\u010da<\/strong>“.<\/p>\n (Ima spomenik, koji se i danas nalazi nad Banova\u010dom, vodom hladnom, a prikazuje viteza na konju; narod misli da je to spomenik koji bi prikazivao slavnoga Bana, ali nije: spomenik je rimski).<\/em><\/p>\n Nakon ovoga poraza, uskoci; koji bijahu preostali, nekoji se nastani\u0161e po brdu Mose\u0107u, i danas su ondje njihovi potomci; ostali umako\u0161e k Senju kamenom, gdje su se proslavili u divovskim borbama protiv Venecije. Za grob bana Nehori\u0107a ne zna se. Da nije pokopan u Gracu, na groblju koje je tu blizu? Ili na istom krvavom razbojni\u0161tvu, vi\u0161e Banova\u010de, gdje se i danas te\u0161ki kameni kri\u017e vidi. U narodu je \u017eiva predaja da se tu boj bio.<\/p>\n Kad su Turci ponovno podigli Drnis, dozvolili su kr\u0161\u0107anima da mogu ostati u Petrovom polju, ali – razumije se – kao raja.<\/p>\n Drni\u0161 koji su Turci od dragosti zvali “Malo Sarajevo”, bio je ukra\u0161en sa \u010detiri d\u017eamije. Najljep\u0161a od tih bila je ona uz tvr\u0111avu, a do nje je bio minaret ukusno sagra\u0111en, koji i danas postoji. Kad su Turci za vrijeme Kandijskog rata, od franjevaca i dobrovoljaca istjerani iz Drni\u0161a, franjevci su ovu d\u017eamiju posvetili sv. Anti. U ku\u0107i u kojoj je stanovao veliki hod\u017ea Halil nastanili su se franjevci do danas. Oko ove d\u017eamije bili su turski dvori, svi po jednom nacrtu gra\u0111eni.<\/p>\n Turci su doveli bili vodu s podno\u017eja brda Promine, odakle je i dana\u0161nja voda koja napaja Drni\u0161. U ku\u0107i Velikog Hod\u017ee bio je zdenac za avdes (vjersko pranje). Ovaj zdenac i danas postoji u ku\u0107i gdje danas stoje franjevci (stara fratarska ku\u0107a u Drni\u0161u).<\/p>\n Dotada, \u017eupnici franjevci stajali su kod crkve Sv. Ivana u Badnju. Kroz to razdoblje bila je sagra\u0111ena i crkvica sv. Roka, koga je mlada kr\u0161\u0107anska op\u0107ina uzela za za\u0161titnika, da je brani od kuge koja je u onim godinama Dalmacijom harala.<\/p>\n Izginu\u0107em Turaka u Petrovpolju mnoge se turske obitelji marom franjevaca pokrsti\u0161e i prigrli\u0161e rimokatoli\u010dku vjeru. Izme\u0111u kojih i selo Boj\u010di\u0107a Alije, dana\u0161nji Boj\u010di\u0107i u Ruzi\u0107u. D\u017eamija Sv. Ante, uz svoje franjevce, vazda je slavan spomenik juna\u010dke pro\u0161losti hrabrih Petropoljaca.<\/p>\n Kroz \u010ditavo krvavo razdoblje na slovenskom jugu, franjevci su bili kao du\u0161a uz tijelo sa svojim narodom. Vodili su ga u bitke i pobjede, s njim trpili i umirali, s njim sa ma\u010dem u ruci gonili, kako drugdje po krvavim razbojni\u0161tvima tako i u Petrovpolju, koje je oslobo\u0111eno od Turaka po\u010delo novim \u017eivotom \u017eivjeti.<\/p>\n Da bi se ukinula krvarina i zaostalost, koja je nakon stogodi\u0161njih borba bila posljedica ratovanja i hajdukovanja, franjevci otvori\u0161e \u0161kolu u Drni\u0161u, dav\u0161i se \u017eilavo na mu\u010dan posao da zlo iskorjenjuju a prosvjetu \u0161ire me\u0111u narodom, u crkvi, u \u0161koli, u poljoprivredi i u svakom naprednom poslu; ali mleta\u010dka vlada, koja nije manje mrzila franjevce i njihov narod od Turaka, u svemu je prije\u010dila svaki napredak na slovenskom jugu. Sto nisu poru\u0161ili i ognjem sa\u017egali Turci, to su uni\u0161tili i poharali Mle\u010dani kojima se svim silama opirali franjevci za slobodu i napredak svoga naroda.<\/p>\n Ipak, usprkos sili, koliko turskoj toliko i mleta\u010dkoj, uspomena na svoje kraljeve u narodu nije se zatrla, i danas u Svilaju Planini postoj \u0161uma koja se zove ”kraljeva ograda”, zemlje koje se zovu “kraljeve podvornice” i “Kraljevi\u0107a ulica”.<\/p>\n Narod, svjestan sebe, kroz vjekove je sa\u010duvao \u017eivu uspomenu na kraljeve roda svoga u lijepome Petrovpolju.<\/p>\n Petrovpolje se ponosi jo\u0161 \u0161to je \u010dovje\u010danstvu dalo svoga narodnog umjetnika, genijalnog Ivana Me\u0161trovi\u0107a, komu – o pedesetom njegovom ro\u0111endanu njegovi Petropoljci najsrda\u010dnije \u017eelje posve\u0107uju.<\/p>\n fra Lujo Plepel<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Petrovovpolje (Zamolili smo bili fra Luju Plepela, \u017eupnika Petrovpolja, k \u010dijoj \u017eupi spadaju i Me\u0161trovi\u0107eve Otavice, da na za broj \u201eNove Evrope\u201c o Dalmatinskoj Zagori \u2013 posljednji od pro\u0161le godine \u2013 napi\u0161e \u010dlanak o Petrovpolju. On nam je tada poslao za onaj broj du\u017ei prilog, o franjevcima za doba Napoleona \u2013 a njegov \u010dlanak o Petrovpolju iza\u0161ao je u splitskom \u201eNovom Dobu\u201c od 7. oktobra […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":94,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-247","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/247","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=247"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/247\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":259,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/247\/revisions\/259"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/94"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=247"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=247"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=247"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}