{"id":184,"date":"2025-09-19T07:55:43","date_gmt":"2025-09-19T06:55:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=184"},"modified":"2025-10-01T08:09:15","modified_gmt":"2025-10-01T07:09:15","slug":"umljanovici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/?p=184","title":{"rendered":"Umljanovi\u0107i"},"content":{"rendered":"

Umljanovi\u0107i (Umliane ili Umiglianovich)<\/strong> selo je \u017eupe Kljaci. Ovo selo naseljeno je od bron\u010danog doba. U vrijeme antike, na brdu Balina glavica nalazio se Ilirski grad Sinotij. Prema povjesni\u010darima, Sinodij je bilo sredi\u0161te ilirskog plemena Delmata.<\/p>\n

Razlog zbog kojega su se Rimljani okomili na Sinodij, treba tra\u017eiti u \u0161irem kontekstu. Naime, u gra\u0111anskom ratu izme\u0111u Pompeja i Cezara, Delmati su bili na strani Pompeja. Cezar je pobijedio, pa su samim time Delmati postali slijede\u0107a meta. Cezar je poslao Kvinta Kornificija u Dalmaciju s 15 kohorti i 3000 konjanika da uvede red me\u0111u Delmate. Godine 48. pr.Kr. Delmati su ga te\u0161ko potukli. Rimljani su se povukli u Salonu.<\/p>\n

Nakon 14 godina (34. pr.Kr.) Oktavijan je krenuo s \u010dvrstom namjerom kona\u010dnog rje\u0161enja nediscipliniranosti Ilirika i Delmata, te stavljanjem istih pod svoju potpunu kontrolu. Prvo je zaratio s Japodima i Panoncima, a zatim je krenuo na Delmate u Promonu. Opsada Promone bila je te\u0161ka zbog jakog utvr\u0111enja. U pomo\u0107 su krenuli Delmati iz Sinodija. Na kraju je Promona pala. Time su se Octavijanu otvorili putevi u unutra\u0161njost delmatskog podru\u010dja. Pora\u017eeni Delmati su se raspr\u0161ili, pa je vjerojatno Octavijan u\u0161ao u napu\u0161ten Grad Sinodij.<\/p>\n

Prema gr\u010dkom geografu i povjesni\u010daru Strabonu, postojao je stari i novi Sinodij. Jedan na vrhu a drugi u podno\u017eju Baline glavice. Octavijan je oba sru\u0161io i sagradio Municipij Magnum (sredi\u0161te uprave).<\/p>\n

Unato\u010d protoku vremena, do danas je sa\u010duvan naziv \u201e\u0160enedija\u201c za Balinu glavicu.<\/p>\n

Dana\u0161nje ime sela (Umljanovi\u0107i) prvi put se pojavljuje\u00a0 1550. godine u spisima \u0161ibenskog bilje\u017enika Mate \u010culinovi\u0107a, iz Umljanovi\u0107a (de Vmigienouich). Iako nam nije jasno etimolo\u0161ko porijeklo, ipak postoji nekoliko teorija: prva i vjerojatna zastupa mi\u0161ljenje da ime Umljanovi\u0107i dolazi od Humgliane, doseljenicima koji ovdje \u017eive (tj. iz Humca, Hercegovina). Druga teorija tuma\u010di ime sela po imenu Umiljena Gene\u0161i\u0107a, Morlaka, koji je optu\u017een za napad na kneginju Margaretu, udovicu kneza Ivana Nelip\u010di\u0107a (ova teorija je manje vjerojatna).<\/p>\n

Umljanovi\u0107i se spominju i u knjizi vjen\u010danih \u017eupe Vranjic (Solin) iz godine 1665. U to vrijeme petropoljci u velikom broju dolaze i naseljavaju se u Vranjic.<\/p>\n

Vratimo se nakratko ponovno u rimsko doba. Kroz municipij Magnum prolazila je rimska magistralna cesta \u201eVia Gabiniana\u201c koja je povezivala Burnum \u2013 Promonu – Magnum -Andetrijum (vjerojatno Mu\u0107) i Salonu. Cesta je od Pravca Promone i\u0161la preko dana\u0161nje Kadine Glavice, Otavica, Graca i Baljaka te je u Magnum ulazila\u00a0 sa sjeverozapada preko \u010cikole, na mjestu gdje je kasnije sagra\u0111en poznati “Vezovi\u0107a mosta”.<\/p>\n

\"\"Vezovi\u0107ev most sagradio je beg Vezovi\u0107, koji je sru\u0161en 1944. godine, a poslije su mu uni\u0161teni \u010dak i temelji. Drni\u0161anin Jo\u0161ko \u010celar se sje\u0107a da je u ljeto 1957. godine kod Baline glavice otkriven poplo\u010dan rub veoma stare ceste. Najvjerojatnije je rije\u010d o Vii Gabiniani.<\/p>\n

Osim magistralne ceste Burnum \u2013 Salona, u Magnum je dolazila sporedna cesta s Une\u0161i\u0107a, preko Mose\u0107a (pokraj Me\u0161inovih staja) i spajala se s Magnum<\/p>\n

Vremena su prolazila, ljudi su se ra\u0111ali, borili za pre\u017eivjeti i umirali. Onda su do\u0161le Osmanlije. Unato\u010d prisilnoj islamizaciji, u Petrovu polju je ostao mali broj franjevaca koji su djelovali s Visovca pa su starosjedioci zadr\u017eali svoju vjeru i obi\u010daje. Mehmed II. dao je pisanu dozvolu, kojom starosjediocima jam\u010di slobodu vjere, kako bi zadr\u017eao pu\u010danstvo na \u00a0opustjelim podru\u010dja.<\/p>\n

Godine 1645. Turci su po\u010deli Kandijski rat s namjerom da s Krete i iz Dalmacije protjeraju Venecijance. U sklopu toga rata, Turci opsjedaju \u0160ibenik. Nakon neuspjeha, Mustafa \u2013 pa\u0161a Tekelija se povla\u010di u Drni\u0161. Tu situaciju koristi providur Leonardo Foscolo koji je odlu\u010dio zauzeti Drni\u0161. U \u0160ibeniku je organizirao sastanak s visova\u010dkim gvardijanom fra Mijom Bogeti\u0107em i definitorom Bosne Srebrene fra Nikolom Ru\u017ei\u0107em. Na sastanku je dogovoreno da franjevci po Petrovu polju izvide spremnost naroda na ustanak.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Povratna informacija ukazivala je da je narod itekako spreman na pobunu. Nakon \u0161to je Venecijanska vojska napala Drni\u0161, stanovnici sela Petrova polja su, prema dogovoru, zapalili svoje velike vatre i iza\u0161li na okolna brda. Turci su mislili da ih je napala druga mleta\u010dka vojska s le\u0111a i hitno su se povukli u Knin. Na\u017ealost, u sklopu potpisivanja mira, Venecija je ponovno prepustila Drni\u0161 Turcima.<\/p>\n

Opet su vremena prolazila i \u017eivot pisao svoje pri\u010de do na\u0161ih dana, nekada pune tuge, a nekad radosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Umljanovi\u0107i (Umliane ili Umiglianovich) selo je \u017eupe Kljaci. Ovo selo naseljeno je od bron\u010danog doba. U vrijeme antike, na brdu Balina glavica nalazio se Ilirski grad Sinotij. Prema povjesni\u010darima, Sinodij je bilo sredi\u0161te ilirskog plemena Delmata. Razlog zbog kojega su se Rimljani okomili na Sinodij, treba tra\u017eiti u \u0161irem kontekstu. Naime, u gra\u0111anskom ratu izme\u0111u Pompeja i Cezara, Delmati su bili na strani Pompeja. Cezar […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":122,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_monsterinsights_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-184","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-povijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=184"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":404,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/184\/revisions\/404"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.petrovopolje.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}